Obrok ne mora biti količinski obilan, no ako je kaloričan lako može "sjesti" na želudac. Osim toga u vrijeme blagdana "omakne" nam se poslije obroka zalogaj kolača ili grickalica i začas otkapčavamo remen na hlačama jer jedva dišemo. Jedete li inače normalne količine hrane pa zaredate s nekoliko obilnih blagdanskih obroka za redom organizam se ne može odjednom priviknuti na ogromne količine kalorične hrane i slatkoga i probaviti to. Ostaci purice s mlincima i francuske koja se ne baca već jede za doručak ili večeru organizam vam može dovesti u svojevrsno stanje šoka. No nemojte se previše uzrujavati jer si možete pomoći ovim vrstama hrane...
1. Vino. Antioksidansi iz vina mogu smanjiti negativan utjecaj slobodnih radikala na kardiovaskularni sustav, pa i nakon što ste u tijelo unijeli velike količine kalorične i masne hrane. Jedna čaša nakon objeda sasvim je u redu no zapamtite da je umjerenost ključ.
2. Espresso. Ako vam je alkohola na vrh glave, završite obrok s jednim kratkim espressom koji će vam pomoći ubrzati razgradnju hrane.
3. Ocat. Žličica octa uz neko jelo može ublažiti nagli porast šećera zbog hrane bogate ugljikohidratima. Naglo povećanje koncentracije šećera u krvi izaziva jednako nagli pad što ponovno utječe na otvaranje apetita.
4. Voće. Obrok možete završiti i voćkom ili voćnom salatom. Antioksidansima iz bobičastog voća, grožđa ili kivija smanjiti će vam se razina slobodnih radikala koji se oslobađaju nakon jela. Mnogi stručnjaci ne preporučaju voće poslije jela no bez obzira na sve zapamtite da izbjegavanje voća i povrća s vremenom može ostaviti štetne posljedice po vaše zdravlje.
5. Sok od naranče. Flavanoidi i antioksidansi kojima je bogat sok od naranče ublažavaju štetno djelovanje masne i kalorične hrane na ljudsko srce. Studija u kojoj su ljudi uz kaloričan doručak od 900 kalorija pili sok od naranče imali su manju koncentraciju slobodnih radikala i drugih štetnih tvari odgovornih za upalne procese kardiovaskularnog sustava nego osobe koje su pile vodu.
6. Začini. Osim što obogaćuju svaki obrok pojedini začini pomažu boljoj probavi, ali mogu ublažiti i negativne efekte prejedanja. Ispitanici koji su u jednom istraživanju jeli hranu obogaćenu s dvije čajne žličice mješavine ružmarina, origana, cimeta, kurkume, crnog papra, klinčića, češnjak i paprike imali su manju koncentraciju triglicerida i inzulina u krvi nego kada su jeli istu masnu i kaloričnu ali nezačinjenu hranu. Smatra se da začini usporavaju apsorpciju masti, a antioksidansi "ubijaju" slobodne radikale koje organizam proizvodi u velikoj mjer kad se prejedemo.
Gladni smo. Kako se rijesiti gladi?