Zima donosi rani mrak, kišu, tmurno i hladno vrijeme, a inače vesele osobe postaju depresivne pa se mnogi pitaju što je uzrokovalo promjenu. Psihijatri poručuju da takve oscilacije nisu ništa neobično jer smo svi potencijalno podložni zamci sezonske depresije.
Sportom rastjerajte tugu
– Sezonska depresija je tip afektivnog poremećaja koji je najčešći u jesen ili zimu, a raspoloženje se popravlja na proljeće i u ljeto – objasnio je dr. Ivan Ćelić, psihijatar iz Psihijatrijske bolnice Vrapče. Osim lošijeg raspoloženja, kaže, ta vrsta depresije izaziva i psihomotornu usporenost, pojačan apetit te hipersomniju ili pretjerano spavanje. U takvom stanju pacijentima i obavljanje svakodnevnih obaveza pada jako teško, stalno su razdražljivi, strašljivi i nezadovoljni.
Zimsku depresiju uzrokuje i manjak dnevne svjetlosti što uzrokuje neravnotežu hormona. Naime, pod utjecajem svjetlosti tijelo jače luči endorfine, “hormone sreće” te serotonin koji poboljšava raspoloženje. Noću je povećana produkcija melatonina, koji ljude čini umornima i pospanima.
Zbog toga zimi treba svakodnevno izlaziti van, na svjetlo. Čak je i za oblačnih dana vanjsko, prirodno svjetlo barem tri do četiri puta jače od sobne svjetlosti.
– Redovit sport u prirodi također je dobar u borbi protiv zimske depresije jer fizička aktivnost dovodi do lučenja “hormona sreće” – kazao je psihijatar Ćelić te je istaknuo božićne blagdane u zimskim mjesecima, blagdan obitelji, koji je u normalnim okolnostima ispunjen radošću, veseljem, iščekivanjem novoga života.
– Mnogi se baš u to doba osjećaju tužni, napušteni, osamljeni – istaknuo je psihijatar.
Vrijeme u kojem živimo, kaže, vrlo je i ekonomski teško, otkazi su vrlo česti pa time i financijski problemi koji dodatno pojačavaju bezvoljnost i tugu.
– Ako su ljudi odvojeni od obitelji ili usamljeni, često puta se nađu sami sa sobom s “viškom slobodnog vremena” koje pogoduje razvoju depresije – pojasnio je dr. Ćelić i dodao kako je takva vrsta osamljenosti još izraženija tijekom Božića jer je riječ prije svega o obiteljskom blagdanu, toplini doma.
– Ljudi ostaju sami, a blještavilo izloga u trgovinama i atmosfera slavlja na neki način im nameću da moraju biti sretni – nastavio je. Blagdanska depresija, osim osamljenih, često zahvaća i osobe starije životne koje su izgubile svoga supružnika ili čija djeca žive daleko od njih. – Uzroci blagdanskoj depresiji mogu biti i povećani stres, umor, pretjerana komercijalizacija blagdana, nostalgija za nekim starim vremenima u kojima smo bili okruženi svojim bližnjima, promjena dnevne rutine – otkrio je psihijatar. Osnovne su karakteristike ove bolesti neraspoloženje, gubitak osjećaja zadovoljstva, gubitak snage, energije i apetita, javljanje osjećaja neodređenog straha ili anksioznosti.
Osjećaj krivnje
– Tu je i osjećaj krivnje, besperspektivnosti, bezizglednosti, gubitak volje za životom, razmišljanja o samoubojstvu, ali i pokušaji suicida – upozorio je dr. Ćelić i pozvao sve koji se prepoznaju da se jave liječniku jer neliječena depresija može imati kobne posljedice.
Kako bi se umanjilo blagdansko neraspoloženje i simptomi depresije, ističe liječnik, potrebno je pridržavati se nekih mjera.
– To je stresno razdoblje godine za sve ljude, a taj se stres može umanjiti, a najjednostavniji recept je sve tegobe podijeliti s obitelji, prijateljima, bliskim i dragim osobama – tvrdi psihijatar. Pomoći će i priznaju li sami sebi svoje osjećaje, a ako je riječ o tome da je netko blizak nedavno umro ili postoji razlog zbog kojeg osoba ne može biti s voljenima treba shvatiti da je normalno osjećati tugu i bol.
– Nije sramota zaplakati ili izraziti svoje osjećaje jer nemoguće je prisiliti se biti sretan samo zato što je vrijeme blagdana – poručio je dr. Ivan Ćelić.
Javite se doktoru, dat će vam malo kemikalija da otupite, pa da više ne osjećate depresiju koja je zapravo sasvim legitiman osjećaj u ovom svijetu koji postaje sve grozniji