Josip Ledinščak snimio je prekrasne primjerke iridescentnih oblaka iznad Našica, javlja Crometeo. Objašnjavaju što su to iridescentni oblaci i kako nastaju.
Izgled ovih oblaka donekle podsjeća na dugu. Ipak, ovdje se ne radi o dugi, iako postoji sličnost zbog raznobojnosti i atraktivnosti prizora koje pružaju. Ovi šaroliki oblaci nazivaju se iridescentni ili oblaci u duginim bojama, a sam fenomen zove se iridescencija ili irizacija. Fenomen daje oblacima efekt kao da su “okupani” duginim bojama, pojašnjavaju iz Crometea.
Naziv potječe od riječi “Iris”, grčke personifikacije duge. Iako sam izgled iridescentnih oblaka može asocirati na dugu, način njihova funkcioniranja potpuno je drugačiji od duge. Za razliku od duge, koja je rezultat refrakcije (sunčeva svjetlost se savija i prelama dok prolazi kroz velike kapljice vode), iridescentni oblaci nastaju zbog difrakcije. Difrakcija se događa kada snop svjetlosti naiđe na prepreku slične veličine toj valnoj duljini svjetla i zatim se prelama i savija oko prepreke.
Slikovito rečeno, ovaj fenomen možemo zamisliti kao da dugine boje gledamo kako se odbijaju o baricu ulja ili sapuna. Oblaci se moraju sastojati od sićušnih kapljica vode da bi iridescentni oblaci nastali. Također, oblaci moraju biti iznimno tanki jer bi u suprotnom svjetlost nastala difrakcijom ostala zarobljena unutar oblaka i naše je oko ne bi moglo vidjeti. Različite boje svjetlosti se savijaju, prelamaju pod različitim kutovima i zato primjećujemo niz različitih boja koje se međusobno izmjenjuju.
Kada se sunce nalazi na odgovarajućoj poziciji, najbolje bi bilo kada bi bilo skriveno debljim oblakom (to bi promatranje učinilo sigurnijim i jednostavnijim), vodene kapljice oblaka bi izvršile difrakciju svjetlosti koja kroz njih prolazi. Čitava plejada čestica oblaka lomi i savija sastavne dijelove svjetlosti, razdvajajući ih u trake.
Iridescencija se često događa kod altokumulusnih i cirokumulusnih oblaka ali se možda najčešće događa kod lentikularnih oblaka (u obliku leće). Ovaj efekt često se osmotri pri krajevima i rubovima oblaka ali su ponekada osmotreni i iznad velikih područja. Ove boje duge djeluju najizraženije, najdramatičnije kod novonastalih, mladih oblaka čije su novoformirane kapljice vode otprilike istih dimenzija.
>>Zemlja će se do 2100. godine zagrijati za najmanje 4°C
lektori se nisu baš namučili na ovom članku... "Izgledu ovih oblaka donekle podsjeća na dugu" - izgledu podsjeća? "Naziv potječe od riječi “Iris”, grčke personifikacije duge." - personifikacija je nešto sasvim drugo. "sunčeva svjetlost se savija i prelama dok prolaziazi kroz velike kapljice vode" - svjetlost se ne savija, samo se prelama. Savija se kad prolazi blizu masivnih objekata. "dugine boje gledamo kako se odbijaju o baricu ulja ili sapuna." - ne odbijaju se O nego OD "Kada se sunce nalazi na odgovarajućoj poziciji, vodene kapljice oblaka bi izvršile difrakciju svjetlosti" - ovakovo miješanje vremena nije u duhu hrvatskog jezika "plejada čestica oblaka lomi i savija sastavne dijelove svjetlosti" - sastavni dijelovi svjetlosti? "Ovaj efekt često se osmotri pri krajevima i rubovima oblaka" - često se osmotri? ili možda "često se može vidjeti"? " ali su ponekada osmotreni i iznad velikih područja." - osmoteni? tko tako govori? stranci koje natucaju hrvatski? osmotrio sam te jučer u tramvaju... smijeh od "lekture"