Pred današnji Dan planeta Zemlje američki je predsjednik George W. Bush najavio “prevrat” u odnosu Washingtona prema globalnome zagrijavanju. Iako su neki znanstvenici uvjereni da je ono dio normalnog ciklusa grijanja pa hlađenja biosfere, lani su se ipak manje-više svi svjetski umovi složili da je trenutačna brzina zagrijavanja, zahvaljujući ljudskome djelovanju, mnogo veća od prirodne, pa su i posljedice opasnije.
Tako će se u borbu protiv promjena klime uključiti i Amerikanci, koji su se donedavna izgovarali na Indiju i Kinu, kojima velik rast ispuštanja stakleničkih plinova nitko ne ograničava. Ali kako: u SAD-u će se rast ispuštanja zaustaviti – 2025. godine! U Europskoj uniji tu su najavu dočekali kao lošu šalu. Naime, EU je već odlučio do 2020. smanjiti ispuštanje 20 posto.
No, kao loša bi se šala mogla pokazati i odluka EU da se do iste godine najmanje 10 posto goriva u cestovnome prijevozu zamijeni biogorivima. Europska okolišna agencija (EEA) upozorila je, naime, da bi se time izazvalo više štete nego koristi: biogorivima se biomasu ne koristi učinkovito, za razliku od tehnologija za izravno zagrijavanje i proizvodnju struje, pa njima treba dati prednost.
U natjecanju za obradivu zemlju između hrane i biogoriva potonja pobjeđuju, pa je i to uzrok velikoga poskupljenja hrane u proteklih godinu-dvije; Svjetska banka već upozorava da svijetu prijeti glad. Usto, količina obradive zemlje za proizvodnju dostatne količine biogoriva u EU premašuje količinu koja je za to dostupna, a da se ne našteti kakvoći tla, zalihama vode i bioraznolikosti. Stoga bi se biogorivo moralo uvoziti, a zna se da u Brazilu i Indoneziji prašume sijeku ili spaljuju ne bi li dobili prostor za proizvodnju sirovina za etanol, odnosno za palmino ulje.
Time ne samo da se pogoduje globalnome zagrijavanju nego se dodatno pridonosi gubitku bioraznolikosti, koji je već toliki da ga europski povjerenik za okoliš Stavros Dimas naziva “šestim velikim planetarnim izumiranjem”; peti je bio nestanak dionosaura prije 65 milijuna godina.
Prema Dimasu, ministarski sastanak Konvencije o bioraznolikosti, koji će se u svibnju održati u Bonnu, morat će se suočiti s činjenicom da je globalna stopa izumiranja, zahvaljujući ljudskome štetočinstvu, “najmanje 100 puta brža od prirodne”, da nestanak prijeti osmini svih vrsta ptica, četvrtini sisavaca i trećini vodozemaca. U Europi stanje je još gore – zbog uništavanja prirodnih staništa u izumiranju je 42 posto sisavaca, 43 posto ptica, 45 posto gmazova, većina riba te oko 800 vrsta biljaka.
Mjesnim političarima kojima to možda još nije dovoljno zabrinjavajući podatak u odlučivanju bi moglo pomoći Eurobarometrovo istraživanje koje je pokazalo da je 88 posto europskih birača “ozbiljno zabrinuto” zbog gubitka bioraznolikosti, a 90 ih posto smatra da im je moralna obveza štititi prirodni okoliš.
Oko prošlotjedna prihvaćanja europske direktive o kakvoći zraka, koja je prvi put obuhvatila i sićušne čestice promjera 2,5 mikrometra, tzv. PM2,5, uz već regulirane PM10, nije, pak, bilo teškoća: u gradskim se područjima gustoća tih čestica koje nastaju izgaranjem osobito dizelskoga goriva, a prouzročuju smrtonosne srčane i plućne bolesti, mora do 2015. smanjiti na manje od 20 mikrograma po prostornome metru zraka.
Eurobirokratima je dovoljno uvjerljiv bio podatak da je u Flandriji, uključujući Bruxelles, koja je mikročesticama jedno od najzagađenijih područja EU, očekivani životni vijek zbog toga čak tri godine kraći.