Kineski tehnološki div Huawei već je godinu dana meta američke administracije predvođene predsjednikom Donaldom Trumpom i trpi teške udarce koji stižu u serijama, svakih 90 dana novi, odnosno ponovljeni. Otkad je Huawei prvi put završio na crnoj listi kineskih tvrtki u svibnju 2019., kada je Trump odlučio s njima prekinuti svaku suradnju, Huawei se nada da će Amerikanci ublažiti mjere i vratiti sve na staro. Naime, svakih 90 dana događa se svojevrsna revizija liste, odnosno broja zabrana i oštrine mjera koje se primjenjuju protiv kineske kompanije i do sada se uglavnom produljivao period do konačne zabrane trgovanja. No ovoga puta, sredinom svibnja, čini se, Amerikanci su odlučni obustaviti baš sve oblike trgovanja.
Prvi udarac lani zadao im je Google, prema državnoj naredbi uskratio je operativni sustav Android za sve nove Huaweijeve smartfone. Što u praksi znači da svi smartfoni koje je Huawei na tržište lansirao nakon stavljanja na crnu listu, nemaju izvorne Android mogućnosti, odnosno nemaju Googleovu trgovinu u kojoj se zapravo kupuju i preuzimaju aplikacije. Od početne nevjerice, potom čekanja i nade da će odluka biti povučena, Huawei nije imao druge nego se prikloniti vlastitim rješenjima. Ipak, taj proces ide sporo iako su brojni developeri angažirani da razvijaju aplikacije za novi Huaweijev sustav.
Što se tiče YouTubea, Gmaila i nekih drugih Googleovih servisa, moguće im je pristupiti putem browsera te istinski ljubitelji Huaweija mogu, uz nekoliko koraka više, imati sve što požele. No oni kojima se ne da istraživati kako i što radi na mobitelima neće dobiti isto korisničko iskustvo kao na starijim modelima Huaweija, iz vremena dok je bio u milosti Googlea i SAD-a.
Tijekom te cijele godine Huawei se nadao, odašiljao pomirljive poruke zajedništva i kooperacije. Tu i tamo bi se branili, nešto sitno prijetili, no uglavnom nije bilo javnih i direktnih akcija. Trgovinski rat na relaciji Kina – SAD taman se zahuktao, a Huawei je u tom toplo-hladnom odnosu bio i ostao u sredini cijele priče, kao meta za napucavanje ili možda, kako tvrdi SAD, opasan špijunski alat koji žele uništiti.
Zadnji udarac, po mnogima i najteži, dogodio se usred pandemije koronakrize, a to je američka odluka da će, ovoga puta doista, Huaweiju presjeći dobavljački lanac proizvodnje čipova, tehnologije koja je ključna za sve njegove pametne telefone, jer upravo na njima temelji svoju inovativnost. Kirin, čipovi i procesori, sada su pod upitnikom jer Amerikanci uskraćuju svoju tehnologiju i alate te dobavljačima poluvodiča onemogućuju da Huaweiju isporuče potrebne sastavnice.
Ovoga puta Amerikanci su usmjereni na to da onemoguće rad tvrtke HiSilicon i njezin odjel čipova – glavno mjesto kineskih ambicija u tehnologiji poluvodiča. HiSilicon razvija čipove gotovo isključivo za Huawei, a većinu svog postojanja u pozadini duguje tržištu gdje dominiraju američke, korejske i japanske kompanije. Kao i većina elektroničkih tvrtki, Huawei se oslanjao na druge zbog čipova koji su napajali njegovu opremu. U ovom potezu Amerikanci su se usmjerili na tajvanski TSMC koji je dobavljač poluvodiča za HiSilicon, no proizvodnja mu se temelji na američkoj tehnologiji i taj dio sada se u dopunama “crne liste” zabranjuje. TSMC je tako prekinuo isporuke Huaweiju.
Ovoga puta Huawei je promptno reagirao priopćenjem. Do sada su uglavnom zaobilazno u intervjuima ili nastupima svojih čelnika reagirali na američke poteze. No ovaj udarac nisu mogli odšutjeti iako se i dalje prikazuju žrtvom i brane te izbjegavaju direktne kontraudarce.
Sada se, kako kažu u Huaweiju, kategorički protive izmjenama i dopunama pravila o stranim proizvodima koji se odnose na Huawei, a koje je predložilo američko ministarstvo trgovine. Ta je odluka proizvoljna i štetna te prijeti industriji u cijelom svijetu. Novo će pravilo utjecati na širenje, održavanje i kontinuirano funkcioniranje mreža vrijednih stotine milijardi dolara koje smo uveli u više od 170 zemalja.
Ovo će utjecati i na komunikacijske usluge za više od 3 milijarde ljudi koji koriste Huaweijeve proizvode i usluge širom svijeta. Kako bi napala vodeću kompaniju iz druge zemlje, američka vlada namjerno je okrenula leđa interesima Huaweijevih kupaca i potrošača. To se kosi s tvrdnjom američke vlade da je motivirana sigurnošću mreže, piše Huawei. Ova odluka američke vlade ne utječe samo na Huawei.
Ona će imati ozbiljan utjecaj na velik broj industrija globalno. SAD se trudi svojim vlastitim tehnološkim snagama uništiti kompanije izvan vlastitih granica, piše Huawei između ostalog u priopćenju. Istovremeno kažu da Huawei sveobuhvatno ispituje ovo novo pravilo. “Neminovno će utjecati na naše poslovanje. Pokušat ćemo sve što možemo kako bismo pronašli rješenje. Nadamo se da će naši kupci i dobavljači i dalje biti uz nas, čime će umanjiti učinak ovog diskriminatornog pravila.”
Velika Britanija nakon novog razvoja događaja ponovno razmatra svoju odluku donesenu još dok su bili sastavnica EU. Huaweiju su dopustili gradnju 5G mreža u ograničenom opsegu, no sada britanski premijer Boris Johnson tvrdi da će se potruditi do 2023. zamijeniti svu telekomunikacijsku opremu Huaweija.
Parlamentarci pak i dalje nisu zadovoljni te traže da se odmah ukine poslovanje s tom kineskom tvrtkom. EU je u kontekstu kibernetičke sigurnosti pripremio set alata koji bi trebali pridonijeti sigurnosti mreža. Između ostalog, svaka članica za sebe treba razmisliti kako će se odnositi spram dobavljača opreme i s tim u skladu koristiti alate zaštite. Iako se među proizvođačima i dobavljačima opreme ne spominje izravno nijedna tvrtka, situacija s Huaweijem svakako je predmet rasprava.
Huawei je, podsjetimo, u fokus javnosti došao nakon uhićenja financijske direktorice Meng Wanzhou, kćeri osnivača Huaweija Rena Zhengfeija, još u prosincu 2018. Optužili su je da je kršila sankcije nametnute Iranu te Huawei prozvali za špijunažu, i poslovnu i političku. Meng je uhićena u Kanadi gdje je boravila i još uvijek se tamo nalazi u kućnom pritvoru. Huawei od tada ide silaznom putanjom.
Ono što im se stavlja na teret jest povezanost s vladom u Pekingu, a trn u oku nisu toliko mobiteli koliko telekomunikacijska oprema za mobilne mreže, posebice ove nove generacije – 5G. Huawei, iako privatna kineska kompanija, kao i sve ostale podliježe zakonima kineske države. Sporan je zakon o nacionalnoj obavještajnoj službi koji nalaže Huaweiju da mora surađivati s državom. No u Huaweiju to demantiraju i kažu da “spomenuti zakon zapravo sadrži samo svojevrsne zaštitne mjere za organizacije koje djeluju u suprotnosti s pravnim poretkom, interesima i načelima države. Uostalom, taj zakon nema legitimitet izvan Kine, dok slične zakone imaju gotovo sve države svijeta. Huawei je vrlo pažljiv i ustrajan u tome da poštuje apsolutno svaki zakon države u kojoj posluje”, naveli su svojedobno u priopćenju.
Kada se radi o tehnologiji i vremenu u kojem živimo, većina tehnoloških stručnjaka zapravo će odmahnuti rukom i reći da svi mi koji imamo smartfone u džepu nosimo špijunski uređaj. A ono što je brana takvim radnjama jesu ili kazne ili etički standardi onih koji podacima barataju. Kada se radi o izboru, mnogi će reći da se Amerikance može tužiti i dobiti zadovoljštinu na sudu, tako je i u ostalim demokracijama, dok Kina ne spada u kategoriju država s kojima je jednostavno ući u spor. Bilo kako bilo, mnogi tvrde da bi Huawei mogao odahnuti ako Trump izgubi izbore.
No danska analitička kuća Strand Consulting, koja je pomno pretresla slučaj Huawei, upozorava da su Amerikanci još 2012. imali svojevrsne sumnje te su istraživali i izvještavali o kineskoj tvrtki u kontekstu poslovne špijunaže. Trump nije jedini i glavni neprijatelj kineske tvrtke te, izgubi li on izbore, Huawei ne treba očekivati olakšanje, smatraju u Strand Consultingu.•