Poznato je da IT sektor godinama ima dvoznamenkaste stope rasta prihoda, izvoza i broja zaposlenika. Svake godine, kad se objave financijska izvješća, radimo analizu pokazatelja i primjetno je kako stopa rasta prihoda bude gotovo identična stopi rasta broja zaposlenika. Taj podatak nam govori da je rast našeg IT sektora, kao najprogresivnije grane gospodarstva, u direktnoj ovisnosti o raspoloživoj adekvatnoj radnoj snazi na tržištu.
Godinama upozoravamo da postoji manjak adekvatnih kadrova na tržištu, ne samo iz razloga što je jak trend odlaska u inozemstvo već su tu i drugi razlozi. Smatramo da su upisne kvote na relevantnim fakultetima preniske. Prije nekoliko godina nije bilo dovoljno interesa za takve inženjerske studije pa smo predlagali nadležnim ministarstvima da uvedu stipendije za STEM studije. Nakon dosta godina, uvedene su STEM stipendije, ali danas imamo višestruko veći interes budućih studenata nego što ima mjesta na STEM smjerovima, posebno računarstva.
Dakle, kod nas stvari idu presporo – dok se neka mjera realizira, već postaje upitna njezina učinkovitost, a nastaje potreba za drugom mjerom.
Tako nam danas trebaju vaučeri za studente STEM područja pa da se mogu jednako (uz isti trošak) upisivati privatni i javni studiji. Privatni sektor bi na to odreagirao i povećao svoje kvote, u javnom sektoru to ide jako sporo i često prevladavaju drugi interesi, a ne potrebe tržišta.
Danas u Europskoj uniji nedostaje oko 400.000 IT stručnjaka, a prognoze Europske komisije su da će ih do kraja 2020. godine nedostajati oko 850.000. IT stručnjaka nema nigdje dovoljno i stoga se pametne države natječu da privuku ljude iz drugih zemalja, raznim programima.
Pogledajte i galeriju s ovogodišnjeg Infogamera:
Najpoznatija je Rumunjska koja već više od desetljeća nema porez na dohodak za IT zaposlenike.
Poznato je da gospodarstvo, posebno IT sektor, godinama upozorava na cijenu rada. Rad je i dalje preopterećen porezima i doprinosima. Naši IT stručnjaci najviše odlaze u Irsku. Neto plaća u Irskoj od 1572 eura opterećena je s manje od 15 posto poreza i doprinosa, dok je u Hrvatskoj to opterećenje oko 90 posto. Dakle, povećanjem neoporezivih primitaka na 7500 kuna, naš IT poslodavac može se nadmetati s irskim poslodavcem praktički samo jedan mjesec u godini. A što je s ostalih 11 mjeseci?
Naravno, plaće u Irskoj su veće od spomenutih, što nas dovodi do toga da nismo dovoljno produktivni, stoga se IT sektor sve više okreće istraživanju i razvoju novih proizvoda. No, i za to nam trebaju ljudi – obrazovani i dobro plaćeni.
Godinama predlažemo da se omogući poslodavcima da svojim zaposlenicima daju topli obrok, plate vrtiće za djecu, sufinanciraju najam stana ili ratu kredita i slično, a bez obaveze obračuna plaće u naravi, kao što je danas slučaj. To i dalje nismo dobili, za sada su povećali ukupne neoporezive primitke na 7500 kuna, što je sigurno pozitivan pomak, ali nedovoljan.
IT poslodavci su pozitivno dočekali ovu mjeru i vjerujem da će većina isplaćivati ove maksimume, od iduće godine.
Što se ove godine tiče, neki neće moći isplatiti maksimalne nove neoporezive iznose jer je informacija došla prekasno i takvi troškovi nisu planirani u ovoj godini. Prema najavama, ipak će biti povećanje božićnica u većini IT firmi već ove godine.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
U UK je neoporezivi dio place £702 mjeseno i moguce je godisnje neoporezivo isplatit dividendu u iznosu £2000. Porez koji placa fizicka osoba na dividendu je 7.5%.