Europska godina vještina je započela obilježavanjem Dana Europe, 9. svibnja, Festivalom vještina* na Europskom trgu u Zagrebu. Cilj ove godine je rješavanje nedostataka u vještinama u Europskoj uniji s naglaskom na digitalne i zelene tehnološke vještine. Glavni ciljevi za ovu godinu su promoviranje ulaganja u obuku i usavršavanje, usklađivanje vještina s potrebama poslodavaca, povezivanje potreba i vještina ljudi s tržištem rada, te privlačenje ljudi s potrebnim vještinama izvan Europske unije.
Posjetitelji Festivala vještina u Zagrebu su imali priliku upoznati se s radom država članica EU-a, sudjelovati u radionicama za kognitivne, komunikacijske i digitalne vještine te shvatiti važnost stjecanja vještina za uspjeh pojedinaca i prosperitet države.
Potrebno je ulagati u razvoj vještina i osigurati da građani stječu relevantne vještine koje odgovaraju potrebama tržišta rada. Godina vještina će u fokus staviti pomoć prekvalifikaciji ljudi i osigurati da posjeduju prave vještine za kvalitetne poslove. Dodatno, tijekom godine bit će istaknuti nacionalni napori, kao i postojeće i nove inicijative EU-a i mogućnosti financiranja EU-a kako bi se pomoglo tvrtkama, posebice malim i srednjim poduzećima. Trenutno više od tri četvrtine poduzeća u EU-u suočava se s poteškoćama u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, dok najnoviji podaci Eurostata pokazuju da samo 37 % odraslih redovito sudjeluje u obrazovanju. Indeks gospodarske i društvene digitalizacije pokazuje da 40 % odraslih i svaka treća osoba koja radi u Europi nema osnovne digitalne vještine. Također, već 2021. godine nedostajalo je kvalificiranih radnika u 28 zanimanja, uključujući građevinarstvo, zdravstvenu skrb, inženjering i IT, što ukazuje na rastuću potražnju za visoko i nisko kvalificiranim radnicima. Žene su slabo zastupljene u tehnološkim zanimanjima i STEM studijima, pri čemu samo svaki šesti stručnjak za IT i svaka treća osoba s diplomom iz STEM područja su žene.
Kada je Hrvatska u pitanju, prema izvještaju Europske komisije, država se suočava s izazovima u području vještina, poput neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada te nedostatka odgovarajućih digitalnih vještina među radnom snagom. Da bi se prevladali ovi izazovi, nužno je fokusirati se na cjeloživotno učenje i osigurati da građani stječu relevantne vještine koje odgovaraju potrebama tržišta rada. Izvještaj također naglašava važnost ulaganja u digitalne vještine u Hrvatskoj. Projekt različitih tečajeva dostupnih kroz sustav vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nastao je u suradnji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Europske komisije i niza partnera poput Algebra grupe, i pokazuje izvrsne rezultate.
„Kao polaznik Algebrinog tečaja za Front-End developera vrlo sam zadovoljan edukacijom koju sam pohađao. Tečaj mi je pružio sveobuhvatan pregled ključnih tehnologija, alata i koncepta potrebnih za razvoj modernih web stranica i aplikacija“, rekao je Marko Rakić, Digital Marketing Manager Belje plus d.o.o. iz Osijeka. „Tijekom edukacije, razvio sam mnoge nove vještine, naučio sam HTML, CSS i JavaScript, koji su osnovni jezici Front-End developmenta. Također, istražio sam i upotrebu popularnih biblioteka poput React.js. Sveukupno, Algebrin tečaj za Front-End developera pružio mi je temeljno znanje i vještine koje su mi omogućile dobre temelje da započnem karijeru u web developmentu i da se osjećam samouvjereno u radu s Front-End tehnologijama. Moje iskustvo sa Algebrom i timom u Osijeku bilo je iznimno zadovoljavajuće, od stručnosti i podrške administratora do angažmana i znanja predavača“. Da su tečaji su prigodni i za početnike potvrdila je i Tamara Tepavac, polaznica iz Rijeke, koja je slušala program Grafičkog dizajna online. „Zadovoljna sam edukacijom na kojoj sam naučila osnove grafičkog dizajna, iako sam bila početnik savladala sam sve potrebno za primjenu stečenih znanja u praksi. Iako sam vrlo zadovoljna predavačem i vježbama koje smo imali, slušanje predavanja u online okruženju imalo je i svojih izazova, posebno u segmentu praktičnih zadataka i vježbi gdje je kontakt uživo neprocjenjiv. Znanja iz grafičkog dizajna koristit će mi u poslovne svrhe, na mom novom poslu. Naučila sam koristiti Adobe Illustrator i Photoshop na novi način te InDesign koji do sada nisam koristila, a koji je odlična aplikacija za izradu kataloga. Također sam naučila strateški planirati kako upravljati projektom – od osmišljavanja, odnosno ideje, do realizacije“, rekla je Tamara.
Digitalna transformacija promijenila je način na koji radimo i poslujemo, a digitalne vještine postaju sve važnije za uspjeh na tržištu rada i gospodarski razvoj. Stjecanje digitalnih vještina, poput programiranja, analize podataka i digitalnog marketinga, ključno je za pripremu radne snage za budućnost. Javni sektor prepoznaje ove izazove i poduzima korake kako bi promicala razvoj vještina. Ulaganje u obrazovanje, strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje prioriteti su javnog sektora Republike Hrvatske. Suradnja između obrazovnih institucija, industrije i organizacija civilnog društva igra ključnu ulogu u osiguravanju usklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
"Ulaganje u razvoj vještina predstavlja temeljni stup uspjeha pojedinaca i prosperiteta države. Kako bismo zadovoljili potrebe tržišta rada, nužno je osigurati stjecanje relevantnih vještina te uskladiti obrazovanje s dinamičnim zahtjevima digitalne transformacije i zelenih tehnologija. Kroz Europsku godinu vještina, promoviramo obuku i usavršavanje, povezujemo potrebe i vještine ljudi s tržištem rada te potičemo ulaganja u ključne vještine kako bismo osigurali kvalitetne poslove i konkurentnost", rekla je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Ukupno gledano, ulaganje u razvoj vještina ključno je za postizanje konkurentnosti i prosperiteta Hrvatske. Javni sektor s partnerima iz industrije i obrazovnih institucija nastavit će promicati razvoj vještina i osigurati da radna snaga bude spremna za izazove budućnosti.
* Festival je organiziran u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, veleposlanstvima država članica Europske unije akreditiranim u Hrvatskoj, Agencijom za mobilnost i programe EU-a, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, socijalne politike i obitelji, nacionalnom kontaktnom točkom za Europsku godinu vještina.