Golemi jaz otvara se pred ministrom financija Ivanom Šukerom: potkraj
godine prijeti mu manjak u kasi od 10, a možda i 11 milijardi kuna.
Ovogodišnji fiskalni deficit planiran je na razini od 5,5 milijardi
kuna, no podaci Ministarstva financija pokazuju da je već u prvom
kvartalu polovica tog iznosa već premašena.
Da bi se ostvarila planirana razina deficita, bio bi potreban rast
BDP-a u drugoj polovici godine od čak 10 posto, što nije moguće. Većina
analitičara predviđa pad gospodarstva do čak pet posto, ali i daljnji
rast deficita.
Rebalans što prije
– Deficit bi mogao biti između 10 i 11 milijardi kuna do kraja godine,
a pad gospodarstva na godišnjoj razini između 4 i 4,5 posto – predviđa
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Rashodi su veći u prvom
kvartalu u odnosu na lani oko 11 posto, među ostalim zbog lokalnih
izbora. A mogli bi se produbiti zbog priprema za predsjedničke izbore,
ovisno naravno o kandidatima. Treba dodati i ispunjavanje traženih
zahtjeva seljaka teških 1,5 milijardi kuna koji bi se, prema zahtjevu
HSS-a, trebali ispuniti do rujna.
Veći rashodi i trend pada proračunskih prihoda koji su, prema podacima
iz prvog kvartala, podbacili, trebao bi ublažiti rebalans koji bi,
prema mišljenju Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista Zagrebačke banke,
trebao uslijediti što prije.
Prvi znak za to bilo je dvoznamenkasto povećanje rashoda. Rebalans bi
trebao ići u smjeru povećanja prihoda, što je teže zbog opadajuće
ekonomije, zatim smanjenja rashoda, što se može kontrolirati, te
svakako novog zaduživanja koje je već najavljeno na inozemnom tržištu
izdavanjem obveznica. Lovrinčević smatra da će Vlada čekati rezultate
turističke sezone i tek potom krenuti u rebalans, no Šaravanja poručuje
da ne bi dotad trebalo čekati.
Manje lokalnih jedinica
Problematična je i struktura punjenja proračuna. U prvom kvartalu
prihodi su manji u odnosu na prošlu godinu pet posto, od čega porezni
prihodi imaju pad od 20,4 posto. – Razlozi su znani – pad aktivnosti,
manjak uplata, zakasnjeli rebalans proračuna te neradna nedjelja koja
je došla u najgorem trenutku – objašnjava Lovrinčević.
– Ne treba zanemariti da će problem imati i lokalna vlast kada na
površinu izađu njihovi troškovi te broj pada nezaposlenih osoba. Zbog
toga, trebalo bi ozbiljno razmotriti teritorijalno ustrojavanje
lokalnih jedinica – poručuje Lovrinčević.
Gradonačelnici priznaju da je manji broj općina nužan
Gradonačelnici Županje, Vinkovaca i Poreča te župan
Vukovarsko-srijemske županije složili su se danas na tradicionalnom
financijskom forumu Hrvatske poštanske banke da bi okrupnjavanje
lokalnih jedinica trebalo provesti, odnosno naći višu granicu
utvrđivanja statusa općine. Iako tvrde da je i veći broj općina pokazao
prednost.
– Jer veća je konkurencija i veći trud da se u pojedinoj općini
rezultati vide – rekao je Davor Miličević, gradonačelnik Županje. Iako
gradonačelnici, sudionici foruma, nemaju prevelik problem s padom
proizvodne aktivnosti i porastom nezaposlenosti, loša situacija neće ih
mimoići. Prihodi od poreza na dohodak pali su u prvom kvartalu na
godišnjoj razini 18,5 posto, što se direktno tiče gradova s obzirom na
to da se taj prihod od prošle godine usmjerava u gradove.
A broj nezaposlenih osoba, prema sadašnjem trendu, govori o daljnjem
povećanju, što znači da bi taj porez mogao dodatno podbaciti. Doda li
se tome i povećanje osnovice za obračun plaće, sudbina središnje države
snaći će i lokalnu zajednicu. Ako se uvidi da ima problema, i gradovi
će naime ići u rebalans, poručili su gradonačelnici.