Australska banka spremna kreditirati obnovu škola u RH

Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić razgovarao je u Londonu s predstavnicima najveće australske investicijske banke Macquarie Group Ltd., koja je pokazala interes da osigura milijardu eura za gradnju i obnovu škola u Hrvatskoj te drugih javnih zgrada. Iako Vlada nije raspisala tender, Mark Dooley, izvršni direktor Macquarie Capitala Europe u Londonu, istaknuo je kako je njegova kompanija zainteresirana za sudjelovanje.

I EBRD je prije tijekom dana spustio svoju procjenu rasta BDP-a za Hrvatsku u ovoj godini na minus 0,6 posto. Najnovije prognoze objavljene su uoči godišnje skupštine EBRD-a, na koju je Hrvatska poslala svoje najjače snage: guvernera centralne banke Željka Rohatinskog i dva najmoćnija ministra u Vladi Radimira Čačića i Slavka Linića.

Inače je EBRD rado viđen gost u Hrvatskoj, a trenutačno se s njima vode pregovori o ulasku u Hrvatsku poštansku banku i novim kreditnim linijama za HEP i HŽ teškim 400 milijuna eura. Ti su krediti okosnica za ovogodišnje Vladine investicijske planove, na temelju kojih Banskih dvori priželjkuju lagani rast od 0,8 posto. Država želi uložiti u infrastrukturu i obnovu oko 8 milijardi kuna. Kredit EBRD za HŽ iskoristio bi se za obnovu željezničke pruge Rijeka-Zagreb, dok bi HEP išao u brzopotezni projekt obnove dalekovoda. Za sve drugo treba vremena za pripremu projekata. Pozitivnim se trendovima, kaže EBRD u svojim prognozama, možemo nadati tek od 2013. godine, kada nam predviđaju rast od 1,7 posto. Hrvatsko je gospodarstvo, vele u izvješću, zapelo u fazi stagnacije, iz koje će se izvući tek punopravnim članstvom u EU sljedeće godine.

Za razliku od Hrvatske koja bilježi minuse, EBRD za regiju središnja Europa i baltičke zemlje, gdje su smjestili i Hrvatsku, očekuje rast od 1,6 posto, ali dvostruko sporiji rast nego što je bio prošle godine jer su svi izloženi posljedicama dužničke krize eurozone. Industrijska proizvodnja pada širom Europe, a k tome banke nerado odobravaju kredite, što EBRD uočava kao ozbiljan problem. EBRD inače godišnje plasira širom svijeta oko 9 milijardi eura, a Hrvatskoj je iz tog izvora godišnje stizalo oko 250 milijuna eura. Kad je riječ o domaćim projektima, naše su želje izgleda bile veće od mogućnosti jer je redovito ostajalo neiskorišteno 100 do 200 milijuna eura odobrenih projekata.