Bankarstvo stabilno, opasnosti u zaduživanju

Hrvatski je bankarski sustav stabilan i perspektivan, među najprofitabilnijima u regiji, no zbog visoke koncentracije, struktura mu je i dalje neuravnotežena. Sukus je to analize hrvatskog bankarstva u 2005. godini, predstavljena 14. put u specijalnom izdanju Privrednog vjesnika "Banke  Hrvatska i svijet".

Analizu je i ove godine radio analitičar Žarko Primorac, regionalni direktor konzultantske kuće Deloitte, no za razliku od lani, kad su njegove kritike mnogo oštrije iskazivale strah od rizika i kapaciteta stanovništva za vraćanje kredita, bankarski je sustav počastio s dosta superlativa.
Prvo mjesto po aktivi, dobiti, osnovnom i jamstvenom kapitalu i dalje drži Zagrebačka banka, drugo Privredna banka Zagreb, koja je od Zabe jača po temeljnom kapitalu, dok se u ukupnom rangiranju sa šestog na treće mjesto izdignula Raiffeisenbank Austrija, ispred Hypo Alpe-Adria banke i Erste & Steiermärkische banke.

Rast kredita
HVB Splitskoj banci pripalo je šesto mjesto, slijede Slavonska, Hrvatska poštanska, OTP i Volksbanka, koja je prvi put ušla među prvih deset.
Ipak, po aktivi i neto dobiti Erste je još uvijek ispred RBA. U ukupnoj aktivi financijskog tržišta banke imaju udio od 80 posto, no taj je pokazatelj ipak u padu, budući da su lani participirale sa čak 88 posto. U aktivi koja je u godini dana skočila 17,5 posto, na 325,5 milijardi kuna, fondovi drže 7,5 posto, leasing 5,5 posto, osiguranja 5,1 posto, a stambene štedionice 1,8 posto udjela. O koncentraciji svjedoče podaci da prvih šest banaka drži čak 82 posto bankarske aktive, ostvaruju 85 posto dobiti, izdali su 80 posto kredita i zapošljavaju više od 71 posto radnika.

Što se tiče podrijetla vlasništva, premoćan je austrijsko-talijanski kapital, a u odnosu na ostatak regije samo Češka, u kojoj je 94,8 posto stranog bankarskog kapitala, ima veći udio od naših 91,3 posto. - Izvjesno će osvježenje biti ulazak Société Généralea, jer će dovesti do postupnog slabljenja monopola talijanskih i austrijskih banaka.

 Kreditna aktivnost banaka rasla je čak 21,5 posto, u čemu je najviše sudjelovala Zaba sa 38,1 milijardu kuna odobrenih kredita, PBZ je plasirao 29,8 milijardi kuna kredita, a Erste 19,4 milijarde kuna. Štednja je najveća također u Zabi, gdje je premašila 29,6 milijardi kuna, slijedi PBZ sa 21,8 milijardi kuna, Erste sa 11,1 milijardu kuna, dok RBA ima potpuno jednak iznos kredita i štednje  8,7 milijardi kuna.

Jaka kuna  loša
Dok je lani isticao rizike, a posebno kreditni, kao glavni problem domaćih banaka, uz smanjenu dohodovnost klijenata kao argument za težu otplatu kredita, Primorac sada naglašava da je to zaduživanje, koje nije moguće zaustaviti tehničkim mjerama, nego iscrpnom reformom cijelog sektora.

Ne vjeruje ni u povećanje kamatnih stopa, no iskazuje bojazan od jačanja kune.
  HNB ima male mogućnosti sprečavanja aprecijacije tečaja koja je jako loša za hrvatski izvoz i turizam. Ako se pod hitno ne provede reforma, moglo bi doći do velikih kriza u tim sektorima  zaključio je.