INTERVJU MORANO MARSON

Banke neće dizati kamate, ali neće ih ni spuštati

Foto: import
Banke neće dizati kamate, ali neće ih ni spuštati
20.06.2006.
u 14:48
Pogledaj originalni članak
Dioničari Podravske banke dobili su prije nekoliko dana suglasnost HNB-a za pripojenje Požeške banke. Odluka o preuzimanju banke u gubicima daleko je od nesmotrene; u planove povećanja temeljnog kapitala, organskog, ali i rasta akvizicijama, te širenja baze klijenata savršeno se uklapa. Nekadašnja Koprivnička dionička štedionica iz 1872. godine grabi naprijed, i to ne sitnim koracima, a njezini apetiti protežu se i na regiju; tržište uz podršku talijanskih vlasnika snima i izvan Hrvatske, u Crnoj Gori, gdje su već ušli u Hipotekarnu banku, Srbiji i Bosni i Hercegovini. O planovima i strategiji na tečnom je hrvatskom za Manager.hr, govorio Moreno Marson, glavni izvršni direktor i prokurist banke.

VL: Nakon značajnog rasta u prošloj godini i za ovu imate ambiciozne planove; najavili ste povećanje prometa i broja klijenata za 40 posto, profitabilnosti za 15 posto te značajan rast aktive i dobiti. Kako to kanite postići, s obzirom na trend teškog postizanja povećanja ili čak i smanjenja dobiti?
MARSON:
Prošlu smo godinu završili s aktivom od 1,8 milijardi kuna, što je rast od 16 posto, a paralelno je rastao i broj klijenata, ukupna štednja i depoziti te plasmani. Banka je orijentirana na stanovništvo, srednje i malo poduzetništvo te obrtnike. Imamo veliku disperziju rizika te depozita i štednje klijenata. Već nekoliko godina radimo isključivo s domaćim izvorima i vanjsko je zaduženje zanemarivo. To ne znači da mjere HNB-a ne mogu utjecati na rezultat, ali svakako ne u tolikoj mjeri kakvoj bi utjecalo da je bazirano na inozemnim izvorima.

Stoga poslovanje u dolazećim godinama možemo zasnivati na kontinuiranom trendu rasta preko internog financiranja. U rezultatu još uvijek prednjače prihodi od kamata sa 63 posto, premda značajan udio u dobiti ima i 22-postotni rast prihoda od naknada i provizija, što se može zahvaliti činjenici da Podravska banka ima sve proizvode koje imaju velike domaće banke. Banka je posljednjih godina imala značajne investicije u osoblje, nove poslovnice i tehnologiju, koje se tek počinju vraćati, jer je još relativno mlada poslovna mreža, pa su tek u prošloj godini ostvareni značajni rezultati. Na osnovi toga u sljedećim godinama trebali bi ostvariti još veći rast.

VL: S obzirom na porijeklo izvora, ima li prostora za dalje smanjenje kamata?
MARSON:
Na svjetskom tržištu kamate rastu i zbog toga je teško očekivati dalje smanjenje kamata. Tu su i mjere središnje banke, ali isto tako, ne bih se usudio tvrditi da bi se kamate trebale povećavati jer tu nastupa konkurencija. Smatram da će kvalitetne i dobre banke morati više poraditi na pitanju usluga, nekamatnim prihodima, i u budućnosti očekivati neku stabilnost ili čak blago smanjenje zarade na kamatnoj marži. Znači, ne očekujemo smanjenje, ali ni rast kamata.
Neki su servisi kod nas još u početku, konkretno, sve mogućnosti investicijskog bankarstva, gdje su velike mogućnosti za povećanje marže. Drugi segment je bankoosiguranje, na kojem i Poba već radi, te brojne usluge koje se mogu vezati uz tekući račun.

VL: To znači i da bi se jedan dio depozita prelio u investicijsko bankarstvo. Ne bi li se time smanjio kapacitet vaših izvora?
MARSON:
Da, jedan dio izvora mogao bi se tu slijevati, pa treba postojati mjera, da banka zaokruži cjelinu i nudi potpun servis, uključujući fondove.

VL: Osnivate investicijske fondove?
MARSON:
Podravska banka apsolutno je zainteresirana i za taj segment poslovanja. O tome razmišljamo dulje vrijeme, a poduzeli smo i konkretne korake da se ove aktivnosti pokrenu u našoj banci.

VL: Planirate veliko povećanje temeljnog kapitala. Je li to povezano s ulaskom Generalija u vašu vlasničku strukturu?
MARSON:
Ne. Podravska je banka lani akvirirala Požešku, a na nedavnoj skupštini dioničara donesena je i odluka o njezinu pripajanju, što još podliježe suglasnosti HNB-a, a prema našim planovima trebalo bi se završiti do kraja lipnja. Jasno, dokapitalizacija je na neki način povezana i s operacijom Požeška banka, ali isto tako, s obzirom na planove organskog rasta, moguće su i druge akvizicije u Hrvatskoj i šire u regiji. U tom je kontekstu planirana dokapitalizacija.

VL: Za koje ste zemlje i banke zainteresirani?
MARSON:
O potencijalnim je metama prerano razgovarati, ne možemo još pričati o konkretnoj banci ili financijskoj instituciji, ali u planu su Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora. I u Hrvatskoj smo se zainteresirali za neke banke, postoji i podrška vlasničke strukture. Fokus nam je na institucijama s kojima nam se ne preklapaju aktivnosti i mreža, bankama s razvijenim segmentima poslovanja kojima mi još ne pridajemo veliku pozornost. Cilj banke je u sljedeće dvije godine postići nešto više od dva posto tržišnog udjela, sad malo premašujemo jedan posto. Radimo na tome da budemo prvi iza velikih grupacija na hrvatskom tržištu. Naša je prednost što možemo omogućiti brzinu, koja je danas vrlo važna u poslovanju, uz visoku razinu sigurnosti.

VL: Kanite li u bankoosiguranju, kao većina banaka vlasnički vezanih uz određenog osiguravatelja, potencirati ekskluzivnost Generalija?
MARSON:
Nećemo potencirati ekskluzivnost. Sigurno je da ćemo ulaskom Generalija razvijati neke usluge koje do sada nismo imali u cilju većeg zadovoljstva naših klijenata.

VL: Kako raspoređujete dobit?
MARSON:
Tu bih se nastavio na ono što sam već rekao. Planovi razvoja naslanjaju se na investicije koje su već napravljene, ali i one koje banka tek namjerava napraviti. Već se nekoliko godina sva dobit osim povlaštenih dionica, a one imaju minimalan udio, reinvestira i apsolutno ostaje u Hrvatskoj.

VL: Što planirate s Požeškom bankom nakon pripajanja? Kad ćete unificirati proizvode?
MARSON:
Prije svega, jedinstveni vizualni identitet može samo pomoći daljem razvoju poslovanje Požeške banke, koja će nuditi sve proizvode i usluge koje ima Podravska banka. Sve će biti obavljeno s velikim uvažavanjem specifičnosti strukture Požeške banke, koja će u sklopu Pobe imati vrlo važnu ulogu, s naglaskom na autonomiju u nekim segmentima.

VL: Ali - zvat će se Podravska banka?
MARSON:
Da.

VL: Kakve su vam regionalne preferencije u Hrvatskoj?
MARSON:
Uglavnom pokrivamo cijelu Hrvatsku. Otvorit ćemo i novi centar u Puli, što nam je važno jer imamo ekskluzivu za plaćanje svih talijanskih mirovina, za ukupno 8000 klijenata, što je potencijal interesantan za investicije. U ovoj godini planiramo i centar u Sisku.

VL: Što možete reći o statusu malih banka u Hrvatskoj; u kontekstu supervizije, konkurentnosti i prostora za rast?
MARSON:
Smatramo da se supervizija hrvatskog bankarstva obavlja na vrlo kvalitetan način i naši su odnosi s njom korektni. Njihova je uloga u razvoju bankarstva u zemlji značajna, Podravska banka ima korektne odnose i s drugim bankama. Prostora za razvoj ima jer ne smijemo zaboraviti da Podravska banka po mreži pripada u prvih deset banaka u Hrvatskoj, kao i u internetskom bankarstvu, inovacijama, broju tekućih računa, tehnologiji Svake godine premašujemo planove.

VL: Jeste li na prodaju?
MARSON:
Ne! O prodaji apsolutno ne razmišljamo. U planu imamo širenje i akvizicije. Dakle, želja nam je ojačati tržišnu poziciju, ostvariti nacionalnu pokrivenost i povećati bazu klijenata.

Pogledajte na vecernji.hr