Hrvatski osiguravatelji u prvih devet mjeseci ostvarili su dva do 2,5 posto nižu premiju, no dobit je rasla. Rezultat dolazi iz ušteda u poslovanju koje još uvijek opterećuju suvišni troškovi.
- Udio troškova u premiji u EU iznosi od 30 do 40, kod nas prelazi 40 posto, uz puno manje prirodnih katastrofa. Osigurateljna branša treba biti efikasnija. U Sloveniji, koja ima dvostruko manje stanovnika, premija je dvostruko veća – upozorio je član uprave Hanfe Ivan Vrljić sudionike Dana osiguranja, konferencije koju osmu godinu zaredom organizira HGK.
Europski osiguravatelji ove su se godine oporavili i imaju mnogo bolji rezultat nego lani, a premija po stanovniku u EU je sedam puta veća nego u Hrvatskoj, u osiguranju života i do 15 puta.
Osiguranja nikad u povijesti nisu bila izvor sistemskog rizika, u krizi su imala najmanje problema, i ono što su imala dolazi više iz kvazibankarskog poslovanja. Sami kreiraju likvidnost i rijetko posuđuju novac međusobno; u bankarstvu je međuovisnost daleko veća – ističe Vrljić koji smatra da bi se trebali izboriti za ravnopravan status u financijskoj industriji, gdje je štednja u bankama osigurana i nema poreza na kamate. Od njih, pak, očekuje bolje upravljanje rizicima, na čemu će ubuduće temeljiti nadzor.
Mi smo branša koja jako loše upravlja rizicima. Prije šest godina otišao sam u bankarstvo, pa se zatim vratio, a mi u međuvremenu ništa nismo promijenili, osim što je supervizor uveo ograničenja. Nije nam cilj ugovarati police koje će generirati gubitke – prokomentirao je Zdravko Zrinušić, predsjednik uprave Croatia osiguranja.
Kao jedan od većih problema istaknuta je netransparentnost u poslovanju, zbog čega gube klijente. Korisnici osiguranja ne znaju hoće li i koliku pripisanu dobit ostvariti po svojim policama.
Mi prodajemo obećanje, nismo transparentni. Plaćaju se premije, a ne isplaćuju štete u tom iznosu. Tko će odgovoriti na pitanje gdje je novac? Kako to objasniti javnosti? - priupitala je Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK.
Da se jedan dio nalazi u tehničkim pričuvama, a jedan u premijama reosiguranja, odgovorio joj je čelnik Allianza Boris Galić te se požalio na namet HZZO-a koji naziva praharačem državi.
To su opravdani troškovi. Dimenzija problema je onih deset posto previsokih troškova. Kad bi ih svake godine smanjili jedan posto, bili bismo profitabilan biznis – zaključio je.
Do kaotičnog stanja u industriji doveli su, smatra Zrinušić, svojim ponašanjem, cjenicima koje ne poštuju i ne držanjem do osnovnih načela poslovanja. Na natječajima idu u damping, ispod svih rezultata.
- Poručujemo državi da nam ne treba previše pomagati, nego omogućiti pravednu tržišnu utakmicu. Solvency II samo je jedan od izazova, nakon toga dolaze garantni fondovi koji će nas obuhvatiti. Moramo gledati da nam biznis ne postane previše skup – istaknuo je Hrvoje Pauković, predsjednik Hrvatskog udruženja osiguravatelja.