Nedavna vijest da poskupljuju čekovni blanketi u Erste banci sama po sebi nije posebno zanimljiva, no skrenula je pozornost na to da hrvatski financijski sustav još uvijek poznaje taj način plaćanja koji polako, ali sigurno izumire. Popularnost čekova počela je padati kad su izdavatelji kartica omogućili beskamatnu kupnju na rate, a 2008. uveden je i sustav kontrole prema kojem se čekovi vraćaju pošiljatelju ako na računu nema pokrića.
Provjera kod izdavatelja
"Nostalgičarima" koji se njima još žele koristiti izdaje ih banka u kojoj primaju plaću, a maksimalan broj dobivaju dijeleći visinu primanja s tisuću. Za izdane čekove banka odgovara u granicama dopuštenog prekoračenja. Splitska banka čekove izdane u inozemstvu unovčava bez obzira na to je li posrijedi putnički, bankarski ili privatni ček. Do iznosa od 260 američkih dolara za fizičku osobu, odnosno 500 dolara za pravnu, inoček građana nije potrebno slati na odobrenje banci izdavatelju. Neovisno o naplati inočeka, strane banke zadržavaju pravo da u slučaju naknadne provjere izdavatelja terete banku za iznos isplate u roku od šest mjeseci do tri godine.
Za trećinu manje čekova
– Iako će čekovi ostati u ponudi banaka, pretpostavljamo da će do ulaska Hrvatske u EU nestati iz optjecaja, budući da ih trgovci neće primati zbog nepostojanja jamstava. Izdani čekovi predstavljaju potencijalne obveze i kao takvi se vode kao izvanbilančne stavke i vežu za sebe dio troškova općih rezervacija – kažu u Hypo banci, napominjući da je namjena čekova kod nas specifična, jer uglavnom služe za veće kupnje na rate, dakle za beskamatnu odgodu plaćanja.
Erste banka zasad ne namjerava ukidati čekove, no ističu da se broj izdanih na kraju kolovoza 2010. smanjio za trećinu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Lako za čekove, nestat će i polovica nas, kako je krenulo.