Račun Dalekovoda blokiran je, a prema informacijama ljudi bliskih tvrtki, ako se dogovor s bankama ne postigne, takva situacija mogla bi potrajati i tjedan dana. U mjesec dana održano je nekoliko sastanaka s deset banaka kod kojih se bivša uprava zadužila za oko 150 milijuna kuna, a trenutačno banke zbog niza drugih loših plasmana postavljaju svoje uvjete za svakog dužnika pa tako i za Dalekovod, iako je to jedna od rijetkih tvrtki koja je dobila vrlo važne poslove u inozemstvu.
No, ta će blokada zakomplicirati te poslove, kao i prijave za neke nove, gdje se kao uvjet traži da tvrtka nije bila u blokadi.
Planovi AZ fonda
Iako je to zabrinjavajuće za domaće gospodarstvo, također je još jedan udarac za članove mirovinskih fondova, jer tri obvezna mirovinska fonda u toj tvrtki imaju oko 20 posto udjela. Pa se stoga postavlja pitanje je li to još jedan u nizu promašenih ulaganja mirovinskih fondova, koji imaju udjele u, primjerice, posrnuloj Ingri i Magmi ili su uložili novac u vrijednosne papire već tonućeg Nexea i opet Ingre.
Sudionici tržišta kapitala ipak tvrde da Dalekovod nije u toj skupini, jer je AZ mirovinsko društvo ušavši tamo smijenio upravu, srezao troškove, poduzeo sve u cilju restrukturiranja duga i u stalnoj je potrazi za strateškim partnerom. Ipak, za one koji jednog dana očekuju svoju mirovinu takvi potezi ne znače puno, te se s pravom postavlja pitanje hoće li promašena ulaganja imati i šire razmjere kada se fondovima poveća limit ulaganja u pojedinu tvrtku na 20 posto.
Vezano uz izmjene zakona, neki sudionici tržišta kapitala pitaju se i zašto onda mirovinci ulažu novac u fondove gospodarske suradnje (FGS) ako mogu i sami ući u tvrtku, zatim, hoće li i dalje postojati ljubav samo prema određenim tvrtkama. Pitaju se i tko će voditi brigu o ulaganjima, s obzirom na to da su društva za upravljanje mirovinskim fondovima "kratka" s ljudima. A za svaki sektor trebalo bi imati jednog portfolio menadžera.
Prinosi dobri
– Promašaja će sigurno biti, komentira jedan fond menadžer, jer teško je predvidjeti sve situacije na tržištu, no bitnije je, kaže, ono što su fondovi napravili u deset godina, a to je godišnji prinos od prosječnih gotovo šest posto.
Postoje i teze da se mirovinci žele dokopati naknada sjedeći u nadzornim odborima društava. Primjerice, iako je ta naknada u Dalekovodu 2000 kuna, ipak, principa radi, prema novom prijedlogu zakona ta će se naknada ubuduće uplaćivati u fond.
Ministarstvo gospodarstva, sad je preočito ,nije ništa radilo ovih 10 mjeseci i vrijeme je da Čačić ode,ova vijest, gubici petrokemije, zatvaranje Diokija, pad industrijske proizvodnje, o nerješenoj brodogradnji da ne govorim, kako samo nonšalantno izjavljuje "Stečaj", ode ti HNS u stečaj samo gledaj