Njemačka se za dlaku izvukla iz tehničke recesije. Suprotno očekivanjima većine analitičara tamošnji je zavod za statistiku objavio da je u trećem tromjesečju godine gospodarstvo raslo skromnih 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, a 0,5 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
Ekonomiju su od proglašavanja recesije spasile potrošnja građana i veća potrošnja države, dok je industrija i dalje u minusu, a to znači i da najave uvoza nisu sjajne. Njemačko gospodarstvo bilježi rekordni stupanj zaposlenosti i visoku potrošnju, koja još nije do kraja otpuštena, ali industrijska proizvodnja tone već godinu i pol. Mijenja se struktura ekonomije, a to će jako utjecati i na Hrvatsku.
Nekretnine skupe i Nijemcima
Dobra je vijest, kaže ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević, da će Nijemci više trošiti jer i dalje rastu plaće pa se može očekivati i da će doći kao turisti, ali loša je vijest da manje proizvode i da se pokazalo da tvrtke nedovoljno investiraju u tehnologiju i inovacije.
– Dodatno će rasti turistička potrošnja, a manje će se uvoziti proizvodi vezani za industriju pa će Njemačka potaknuti novi rast udjela turizma u BDP-u Hrvatske – zaključuje Lovrinčević koji naglašava da je Njemačka već u stagnaciji pa čak i kontrakciji tradicionalnih dijelova svoje ekonomije, ali rast joj osigurava jača potrošnja građana, nekretninski balon i ulaganja u graditeljstvu te spremnost države na novi fiskalni stimulus, uz pomoć paradržavnih fondova i komunalnih usluga.
Njemačka ekonomija zaplesala je na pjesmu koju Hrvatska ponavlja godinama, ali taj pristup dugoročno ne donosi kvalitetnu bazu za rast standarda. Njemačka je naš najveći trgovinski partner, ali i zemlja iz koje dolazi najviše turista. Lani smo ostvarili oko 10,1 milijardu eura prihoda od turizma, a Nijemci koji su platili svako četvrto noćenje u Hrvatskoj potrošili su, procjenjuje se, oko 1,5 milijardi eura. S obzirom na to da je turizam lani u BDP-u donio gotovo petinu svih aktivnosti, kontribucija njemačkih građana izuzetno utječe na domaću ekonomiju.
S druge strane, industrija u Njemačkoj je usporila što znači mogućnost smanjenja uvoza roba i sirovina. Srećom to se usporavanje na volumenima izvoza u Njemačku još ne osjeti pa je u prvih sedam mjeseci godine izvoz u Njemačku porastao šest posto, na gotovo deset milijardi kuna, a uvoz koji je rastao istim tempom dosegnuo je 19,2 milijarde kuna u istom razdoblju.
Neće nas zaobići usporavanje
Usporavanje njemačke ekonomije već osjećaju zemlje istočne Europe pa su prognoze rasta za Poljsku, Češku, Slovačku i Rumunjsku već revidirane na dolje. Hrvatska drži prognozu o rastu od 2,8 posto na godišnjoj razini, a turističke su brojke dobre pa će vjerojatno treći kvartal pokazati dobru stopu rasta. To pak ne znači da će Hrvatsku stagnacija koja se dogodila u eurozoni i najava blage recesije zaobići pa se valja pripremiti za razdoblje bez rasta ili blagog pada već u 2021. godini.
Država bi preventivno morala smanjiti svoju potrošnju i omogućiti veći prostor za poduzetnike i privatni sektor, a valjalo bi i pripremiti konzervativnije procjene poreznih prihoda za iduće tri godine. Građani bi trebali računati na mogućnost usporavanja rasta primanja ili čak i njihov pad u srednjoročnom razdoblju pa je i njima, kao i državi, vrijeme za poduzimanje mjera kojima se mogu pripremiti za novo razdoblje. Večernji list stoga donosi pet savjeta kako se pripremiti za stagnaciju ili blagu recesiju.
Jesmo li mi ikada izašli iz recesije , ja otkad znam za sebe smo u nekakvoj recesiji a vuče se to još od 80 -ih godina pa i ranije . Kada smo mi to uopće imali nekakav stabilan razvoj i rast u zadnjih 30 ili 40 godina .