AZTN

Državne potpore treba dati industriji, a ne HŽ-u i brodogradnji

Foto: Goran Stanzl/Pixsell
Državne potpore treba dati industriji, a ne HŽ-u i brodogradnji
15.07.2010.
u 08:45
Poslovni sektor prepoznaje nepravilnosti u funkcioniranju tržišta, ali tek manji broj traži institucionalnu zaštitu i reagira.
Pogledaj originalni članak

Više od 60 posto ispitanika u poslovnom sektoru smatra kako se državne potpore trebaju smanjiti sektorima brodogradnje, željeznice i trgovine, dok su za povećanje potpora prerađivačkoj industriji i turističkom sektoru, pokazalo je prvo istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja o potporama i informiranosti javnosti.

Studenti bi dali selu

Predstavnici lokalne samouprave također smatraju da bi trebalo povećati iznose subvencija u prerađivačkoj industriji i turizmu, a smanjiti brodogradnji i posebice trgovini. S druge strane, građanstvo na generalnoj razini smatra kako bi se najviše trebale povećati subvencije u poljoprivredi, a za to se posebno zalažu ispitanici iz Like i Dalmacije. Ova ciljna skupina također smatra kako je potrebno povećati subvencije u prerađivačkoj industriji i turizmu. Studentska populacija koja je obuhvatila 590 ispitanika s pet hrvatskih sveučilišta ističe kako je potrebno povećati subvencije poljoprivredi, turizmu, ali i brodogradnji.

Na pitanje treba li država spašavati privatna poduzeća pred stečajem, velika većina ispitanika iz poslovne zajednice i lokalne samouprave smatra kako država to ne treba činiti; s takvim je stavom suglasno tek 40 posto građanstva, dok čak 55 posto studenata smatra kako bi država ipak trebala pomoći takvim tvrtkama.

Što se tiče nepravilnosti na tržištu, rezultati pokazuju da je na tržištima na kojima djeluju ispitanici iz poslovnog sektora njih 47 posto uočilo velike i značajne nepravilnosti, no tek manji broj, njih 5 posto, predalo je žalbu, osam posto ispitanika kontaktiralo je Agenciju i sudjelovalo kao stranka u postupku, a devet posto kao zainteresirana strana.

Pasivni sudionici

– Ovakvi podaci govore da poslovni sektor prepoznaje nepravilnosti u funkcioniranju tržišta, no i dalje je malo onih koji odluče aktivno djelovati, komentirala je Olgica Spevec, predsjednica AZTN-a. Kao najčešći primjer monopolističke pozicije na hrvatskom tržištu, 44 posto ispitanika iz poslovnog sektora navelo je Hrvatsku elektroprivredu, 10 posto Hrvatski Telekom, a 9 posto Inu. Tek 30 posto poduzetnika znalo je da će Agencija prema novom zakonu moći izravno kazniti poduzeća koja krše tržišno natjecanje.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

SW
swimm
09:51 15.07.2010.

Ova je teta u nekoliko navrata rekla štošta pametnog,ali jbg ima manu,previše je bistra.

GA
gasparr
10:33 15.07.2010.

podravci,agrokoru, kio orahovici, dalamatinki, đakovštini,

DU
Deleted user
12:41 15.07.2010.

da je hrvatska i bez svjetske krize bila u krizi i da je tesko naci put iz nje moze sigurno svatko reci da se to moglo veec godinama ranije vidjeti. jer realno gospodarstvo je bilo mrtvo, pevec svuda... Ovo je samo jedno gledanje sa strane i mislim da je sigurno i puno istine u tome. rast je usko vezan s priljevom novog stanovnistva. ovih 4.5mil nisu u stanju kompenzirati gospodarske rupe.recimo croatia airlines nije u stanju konkurirati s drugim linijama i bit ce uvijek skuplji. mislim da HR nikad nece vidjet samostalni tok refinanciranja vlastitog gospodarstva.drugim rijecima krivi su za sve vlade koji su nakon oslobodenja izolirali hrvatsku i nisu koristili momenat privuci strane investitore i izgraditi funkcionirajucu industriju np. prehrambenu, drvnu i textilnu, malo kemije i to je dovoljno za 4.5 mil. stanovnika. I stim izaci na stara nova vanjska trzista. danasnja industrija preskace neproduktivne zemlje. jedan on ideja bi sigurno bile, mikroproizvodacke kulture. danas sve bazira na ulju a za jedno 15tak godina ce globalizacija biti otezana. transporti ce poskupjeti a na odmor cemo zeljeznicom a ne autom. danas se koncentrirati na mikroproizvodnju s pogledoma na bliza trzista. saudijska arabija nije vise u stanju podici proizodnju nafte kao sto je bilo 1987g, a potraznje su sve vece zbog istoka.iluzija je da novi izvori energije mogu zamjeniti naftu. globalizacija ce opet biti regionalizacija, bar neko vrijeme. jedini spas hrvatskoj je u lokalnim kooperacijama. wellcome Jugos