Dopušteno prekoračenje je urednim klijentima banaka na dohvat ruke. Uvijek je tu, u rezervi, i to bez potrage za jamcima i papirima. Već po uplati prvog primanja imamo pravo na naše dopušteno prekoračenje. To je dobra i praktična usluga bez koje tekući račun ne bi bio ono što jest. Zato banke opravdano naglašavaju mogućnost korištenja dopuštenog prekoračenja odmah prilikom otvaranja računa.
Sve je dobro posloženo u priči o dopuštenom prekoračenju i sve je tu, na dlanu, samo trebamo držati vlastite financije pod kontrolom, biti dobro informirani i znati kad si možemo priuštiti luksuz dopuštenog prekoračenja, kad umjesto njega zatražiti kredit, a kad jednostavno odustati od novih zaduženja.
Minus naš svagdašnji
Na odluku, između ostalog, utječe koliko dugo planiramo ostati u minusu. Pitanje je, naravno, imamo li uopće takav plan ili odluke donosimo brzo, na licu mjesta, kad moramo u sekundi isplivati iz teškog mjeseca ili vratiti dug. Ili smo u grupi onih sretnijih koje ne brine preživljavanje nego im se smiješi putovanje kakvo su oduvijek željeli (last minute!), uređenje doma i obnova garderobe (proljeće dolazi!) ili financiranje nekih drugih planiranih i neplaniranih izdataka (uvijek ih ima) za koje nećemo ili ne možemo provući kartice.
Prekoračenje je oduvijek bio popularan način posuđivanja, a da je ostao omiljen izbor i tijekom krize pokazuje podatak Hrvatske narodne banke koji su mediji već prenijeli da su ukupni minusi po tekućim računima hrvatskih građana dosegli 7,5 milijardi kuna. O interesu građana za ovim oblikom zaduživanja govori i podatak HPB-ova Kontakt centra gdje je u prosincu 2012. od ukupnog broja upita o tekućim računima 13 posto bilo o prekoračenjima.
Samo za disciplinirane
Dopušteno prekoračenje je najbolji izbor za sve koji bi se privremeno zadužili (čitaj, samo na kratko) i koji pritom trebaju poštovati dva pravila: 1. kontrolirati troškove i vrijeme provedeno u dopuštenom minusu i 2. slušati savjet svog bankara.
Dopušteno prekoračenje je moguće dobiti do visine 300 posto mjesečnih primanja (ovisno o banci) vrlo jednostavno i brzo, no takvo zaduživanje ima visoke kamate i ako smo stalno u minusu u dužem razdoblju obveze se gomilaju i ukupni dug povećava. Usprkos medijskim napisima i objašnjenjima bankara ni danas nisu rijetka iznenađenja klijenata koji se malo zaigraju pa igra traje dok ne stigne obračun kamata koje se penju na 10, 11 ili blizu 12 posto.
Treba imati u vidu da se visina prekoračenja periodično korigira i prioritetno ovisi o visini mjesečnih priljeva klijenta. Činjenica da prosječna plaća u Hrvatskoj ne pokriva ni minimalne životne troškove četveročlane obitelji govori kako je minus više potreba nego luksuz i kako je zapravo lako ući i u nedopušteno prekoračenje gdje su kamatne stope još više.
Strpljen spašen
I kad već posegnemo za minusom ne razmišljamo kako bi nam se u nekim slučajevima možda više isplatio kredit. Budući da podizanje kredita ima zadanu proceduru koja zahtjeva vrijeme, ulazak u minus kao brže i jednostavnije rješenje čini se uvijek prihvatljivijim, ali to u praksi nije tako.
Zato se bankarima još uvijek događa da ih klijent začuđeno pita «otkud toliki dug» zaboravljajući da je, recimo, produženo koristio minus koji je čitavo vrijeme zbrajao kamate. U takvim je slučajevima nekad bolje uzeti nenamjenski kredit koji HPB, npr. odobrava po kamatnoj stopi od 8,49 posto.
Dopušteno prekoračenje kratkoročno spašava kućni budžet ili rješava neke ugodnije stvari, no za pozajmice na duže razdoblje sve treba staviti na papir, dobro izračunati ili pitati bankare što nam je u određenom primjeru isplativije.
HPB, uz mogućnost postavljanja konkretnih pitanja o kreditnim i svim drugim bankarskim dilemama, nudi i opciju online ugovaranja sastanka s bankarom bez dolaska u poslovnicu. Potrebna je samo internetska veza i pristup na www.hpb.hr. Bankama je važno ne samo prodati proizvod nego brinuti o klijentu i pomoći mu kako bi što uspješnije upravljao svojim financijama.
Danas se nude različiti modeli nenamjenskih gotovinskih kredita. Primjerice, HPB nudi sedam vrsta gotovinskih kredita čije se kamatne stope kreću već od 8,49 posto, a rokovi otplate do 15 godina. Do kraja ožujka ove godine HPB-ovi kunski krediti još su jeftiniji zbog snižene naknade. No, ni krediti nisu za sve. Za one kojima nisu nužni ili je jednostavno riječ o ljudima koji nisu skloni zaduživanju u ovim kriznim godinama, rješenje je možda u štednji.
Je li razduživanje IN
Prema podacima istraživanja koje je u prosincu 2012. godine za HPB provela agencija GfK, čini se da je sve više onih koji će se u ovoj godini okrenuti razduživanju. Iako će i dalje oslonac tražiti u dopuštenim prekoračenjima i karticama (22 posto ispitanika smatra da će dopušteno prekoračenje koristiti više nego 2012.), samo 5 posto građana koristit će kredite više nego tijekom prošle godine. Građani su, također, sve oprezniji s granicom svog zaduženja i većina pokušava izaći «iz crvenog», pa samo 2 posto njih očekuje da će u 2013. češće nego prošle godine odlaziti u nedopušteni minus.
Ako se sami ne možemo odlučiti, ili vlastitu matematiku želimo provjeriti, bilo bi dobro čuti mišljenje bankara. Zaštita potrošača i financijska stabilnost klijenata i te kako je u interesu banaka.