Europska unija preuredit će se, a sve zemlje članice imat će zajedničku fiskalnu politiku! Ovaj, gotovo nezamisliv scenarij, dogovorili su čelnici triju najmoćnijih zemalja EU, Njemačke, Francuske i Italije, na hitnom sastanku koji je u četvrtak popodne održan u Strasbourgu. Pritisnuti kolapasom eurozone, Angela Merkel, Nicolas Sarkozy i Mario Monti pronašli su rješenje koje bi moglo smiriti krizu u razjedinjenoj eurozoni.
– Zemlje članice EU moraju se politički približiti. Cilj je stvoriti zajedničku fiskalnu Uniju – kazala je nakon sastanka Angela Merkel.
Kriza se širi
Trojac vodećih zemalja EU najavio je da će konkretne prijedloge za preuređenje Unije predstaviti prije 9. prosinca, kada će se održati summit EU.
– Njemačka traži da članice EU budu puno odgovornije prema proračunskom deficitu. Proračunski prijestupnici trebali bi biti automatski kažnjeni – kazao je Monti.
A o kolikim je sukobima i različitostima unutar EU riječ, najbolje svjedoči napad na njemačku politiku uglednog britanskog lista The Times.
"Ako je rat nastavak politike drugim sredstvima, onda je Njemačka ponovno u ratu s Europom, jer njemačka politika ima ciljeve koji imaju obilježja rata – prekrajanje granica i podčinjavanje drugih naroda!"
Ovim žestokim riječima obrušio se Times na njemačku ulogu u velikoj krizi eurozone. Londonski dnevnik optužuje njemačku kancelarku Angelu Merkel da je povela ekonomski rat protiv eurozone jer ne želi ni čuti za uvođenje euroobveznica.
"Iako je tvrdila da će poduzeti sve radnje da spasi euro, Merkel tvrdoglavo odbija poduzeti odgovarajuće mjere za njegov spas. Dapače, još je pozvala i europske institucije da ne poduzimaju akciju", piše Times.
Britanci nude rješenje krize u tri koraka. Prvi korak je da Europska središnja banka kupi državne obveznice, što bi vratilo financijsku stabilnost na tržištima. Drugi korak je vratiti dugoročnu solventnost izdavanjem novih obveznica, za koje će zajednički jamčiti cijela eurozona – euroobveznice. Zadnji, treći korak bio bi da se poboljša koordinacija ekonomskih politika u svih 17 zemalja eurozone, što bi dovelo do ponovnog gospodarskog rasta, a dugovi u prezaduženim zemljama tad bi se lako mogli restrukturirati. To bi osiguralo da se sadašnja kriza ne ponovi.
"Blokiranjem prvih dvaju koraka, Njemačka jamči da neće uspjeti ni treći", komentira Times.
I dok su Britanci čitali žestoke napade na Njemačku, kancelarka Merkel još jednom je istaknula da ne želi ni čuti za zajedničke euroobveznice i upozorila da one nisu ništa drugo nego "udruživanje duga".
A klimava financijska tržišta, ionako potresena dužničkim krizama u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj... dodatno je uzdrmao i šok iz Njemačke. Naime, investitori su u srijedu pokazali gdje su granice i najvećeg europskog gospodarstva. Prvi put od izbijanja dužničke krize u eurozoni, Njemačka na dražbi obveznica s dospijećem od deset godina nije uspjela izdati sve vrijednosne papire. Od ponuđenih šest milijardi eura obveznica, prodano ih je samo za 3,89 milijardi eura, dakle više od jedne trećine njemačkih obveznica nije pronašlo novoga vlasnika.
Užasno slaba prodaja njemačkih obveznica i strah od utjecaja dužničke krize na Njemačku i drugo najveće europsko gospodarstvo, francusko, gurnulo je euro u najnižu razinu u šest tjedana.
Tri verzije euroobveznica
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naveo je tri moguća načina uvođenja euroobveznica.
Najučinkovitiji, ali i najteže izvediv (zbog velikih promjena Lisabonskog sporazuma koje bi trebalo provesti), jest prijedlog da se sve nacionalne obveznice 17 zemalja eurozone zamijene novim, kolektivnim euroobveznicama. Drugi prijedlog također iziskuje promjenu Lisabonskog sporazuma, ali po njemu ne bi sve obveznice bile kolektivne. Treći prijedlog može biti najbrže proveden jer ne zahtijeva promjenu Lisabonskog sporazuma. Ne bi postojalo kolektivno jamstvo, nego bi države samostalno jamčile za vraćanje novca.
Hehe a šugave Engleze nitko ništa ne pita.