Ekonomske se prognoze smjenjuju kao tople i hladne zračne fronte. Ovog tjedna stigla je jedna topla iz središnje banke, koja očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti jače nego što su predviđali ove zime te, umjesto 4,9 posto, vjeruje da ćemo imati gotovo šestpostotni rast, odnosno 5,9 posto.
Neki dan je, primjerice, MMF išao u obrnutom smjeru te poručio da nećemo rasti šest, kako su prije mislili, nego 4,7 posto.
Očekivano je da Hrvatska narodna banka ima dublji uvid u domaća kretanja, a korekcija središnje banke naviše uslijedila je, kažu, nakon praćenja “visokofrekventnih pokazatelja” koji upućuju na to da trenutačno puno bolje stojimo s investicijama i osobnom potrošnjom nego što smo očekivali.
Irac uvijek misli dugoročno
Ostvari li se najnovija procjena, to znači da će se i Hrvatska vratiti na razinu gospodarskih aktivnosti s kraja 2019. godine do sredine iduće godine. Prije središnje banke “spektakularan” oporavak spomenuo je i ekonomist Velimir Šonje (Arhivanalitika), potaknut povećanjem prometa u trgovini na malo, ali i najavom dolaska niskobudžetnog avioprijevoznika Ryanaira u Zračnu luku Zagreb. – Irac je oduvijek mislio dugoročno i možda vidi nešto što fatalizmu sklona većina Hrvata ne vidi – naveo je Šonje u svom stilu.
Osim potrošnje u gotovo četiripostotnom plusu tijekom siječnja i veljače bila je i industrijska proizvodnja, što je za Šonju još jedna u nizu informacija koje potvrđuju da gospodarstvo pomalo hvata dah. A središnja je banka u revidiranim projekcijama predvidjela da će ovogodišnji prihodi od turizma podbaciti u odnosu na 2019. za nekih trideset posto.
U novim je prognozama Hrvatska narodna banka čak i malo spustila očekivane ovogodišnje prihode od turizma u odnosu na zimske projekcije sa 73 posto na nešto manje od 70 posto zbog sporije kampanje cijepljenja u cijeloj Europi od prije očekivane. Lani je Hrvatska ostvarila jedva polovicu turističkih prihoda iz 2019. te od sredine kolovoza faktički nije ni imala strane turiste. Ove se godine, nakon što se cijepi kritična masa građana, očekuje produljenje turističke sezone na duboku jesen pa i zimu te bi prihodi trebali rasti čak i ako ljeto bude slično prošlogodišnjem.
Povoljni uvjeti financiranja
Alternativni, pesimistični scenarij HNB-a, prema kojemu bi rast u ovoj godini bio samo oko tri posto, pripremljen je uz pretpostavku da će s turizmom biti slično kao i prošle godine, no napredak u cijepljenju i dogovor o COVID putovnicama vjerojatnijim ipak čini temeljnu prognozu. Spomenutu višu stopu rasta trebale bi pogurati investicije i osobna potrošnja koja se, dakle, ne temelji samo na domaćem stanovništvu.
– Domaći privatni sektor pokazuje se žilavijim u kriznim situacijama i sve efikasnije alocira kapital (posebno u izvozno-orijentiranom IT sektoru), pri čemu su uvjeti financiranja izuzetno povoljni. Štoviše, privatna nefinancijska poduzeća imala su prije izbijanja pandemije rekordne razine zadržane dobiti, a posljednjih godina ekonomija pokazuje veću apsorpciju EU fondova. Napokon, bitno je da turizam odradi ovu godinu koliko toliko bolje jer će i to utjecati na osobnu potrošnju – prokomentirao je ekonomski analitičar Hrvoje Stojić, koji kao pozitivan znak vidi i povećanje broja zračnih linija prema Hrvatskoj.
– Inozemni biznis zacijelo očekuju veću potražnju za putovanjima u Hrvatsku i pripremaju se za to – dodao je Hrvoje Stojić.
Uvode se besplatne COVID putovnice