Hrvati drže trend zaduživanja

Kreditiranje u zemljama središnje i istočne Europe raste gotovo dva i pol puta brže od štednje; krediti su u posljednjih pet godina rasli čak 62 posto, pri čemu su ih depoziti slijedili s rastom od tek 26 posto.

Opada disciplina štednje, a raste tendencija zadovoljavanja potreba odmah  upozorio je Andrea Moneta, član Uprave BankAustria Creditanstalta, komentirajući analizu bankarskih trendova u regiji, na godišnjem skupu EBRD-a u Londonu. 

Po svemu rekorderi
U BA-CA-inoj analizi prvo mjesto na ljestvici kreditnog rasta drže Hrvatska i Slovenija, s 22 posto kreditom opterećene populacije starije od 15 godina. U četiri godine u Hrvatskoj se udvostručio udio stanovnika s kreditima, sa 11 na 22 posto, a istodobno smo rekorderi i u postotku pada štednje. Premda raste udio stambenih kredita, još ne jenjava penetracija potrošačkih i gotovinskih.

Po korištenju dopuštenog prekoračenja, koje ima 46 posto građana, nadmašuje nas samo Slovenija, gdje je minusu više od pola građana  čak 51 posto. U Bugarskoj se građani uopće ne koriste prekoračenjem, u Rumunjskoj to čini tek jedan posto stanovnika, u Bosni i Hercegovini tri posto, u Mađarskoj dva posto, a u Poljskoj tri posto.

Depozite u Hrvatskoj ima 26 posto stanovnika u odnosu na 38 posto 2001. godine, a pretekli su nas Slovačka i Češka, gdje štedi 56 posto građana, te Slovenija s udjelom štednje od 46 posto.

Putovanja prva
Hrvatska je iznadprosječna i po ukupnom korištenju bankarskih proizvoda, koje ima 83 posto odrasle populacije, u odnosu na 78 posto u novopridruženim članicama Europske unije. Premašuju nas samo Slovenci sa 99 posto, dok su kanditati za EU daleko ispod nas; Rumunjska sa 50 posto i Bugarska sa 37 posto.

 To pokazuje velik potencijal ove regije. Oko 150 milijuna ljudi u središnjoj i istočnoj Europi još se ne koristi financijskim uslugama banaka, što pruža izvrsne prilike za sve davatelje financijskih usluga na tom području  istaknuo je Andrea Moneta.

A u što se ulaže?
Na prvom su mjestu putovanja i sportske aktivnosti, za što štedi oko 30 posto stanovnika regije, slijedi obrazovanje sa 18 posto, oprema za kućanstvo i zdravstveni zahvati sa 17 posto, elektronička oprema sa 15 posto, proslave vjenčanja i rođendana te namještaj sa 14 posto, a iznenađuje podatak da su automobili tek na osmome mjestu s deset posto. Kupuju se u 40 posto slučajeva štednjom, a u 54 posto kreditiranjem.

Zanimljiv je podatak da je su na top-listi planiranih investicija u Bosni i Hercegovini zdravstveni zahvati i korekcije zuba, za što štedi 28 posto stanovnika, a prednjače i po štednji za plastične operacije, za koje novac po strani ostavlja dva posto populacije, dvostruko više od prosjeka regije. Dok Srbija i Crna Gora te BiH odskaču u kreditnom zaduživanju za putovanja, sport i opremanje kućanstva, a isto to ušteđevinom plaćaju najviše Slovenci, Česi i Mađari, ta ista dobra, ali i automobile i zdravstvene zahvate, Rumunji i Bugari mahom planiraju dobiti na dar!