I klijentima i bankama štednja je opet važna

Poplava bankarskih objava o povećanju kamata na štednju, uvođenju novih štednih proizvoda i općenito povoljnijim uvjetima oročavanja i deponiranja i nije neko iznenađenje, gleda li se u kontekstu presušivanja jeftinih izvora financiranja za banke. Regulatorna ograničenja učinila su bankama prekogranično posuđivanje praktično neisplativim i potaknula ih da se okrenu naizgled zanemarenim resursima.

Kažemo naizgled, jer unatoč tome što donedavno građane nisu posebno poticali na taj, zbog raznih izdvajanja skup proizvod, štednja je paralelno živjela svoj život i stabilno rasla, i bez bankarskog tapšanja.

 U međuvremenu, ono što im je do jučer bilo skupo, danas je, i uz cijenu kamata građanima, izdvajanje premije za DAB te propisanog postotka za rezerve likvidnosti u HNB-u, postalo atraktivno. Istodobno, građani su nakon dvije ovogodišnje korekcije na tržištu kapitala prvi put počeli shvaćati da je “fondomanija” nešto opasniji sport od igranja Monopolija.

Srećom, posrijedi su bile samo korekcije koje su protresle tek ulagače s nešto tanjim živcima, a konzervativnije štediše učvrstile u namjeri da iskoriste trend bankarske benevolencije prema štednji. Istraživanja tržišta također govore u prilog da su možda ipak malo prenapuhane teze o velikom prelijevanju u fondove.

U nedavnom istraživanju GfK čak se 42 posto građana izjasnilo da bi višak novca vjerojatno stavilo na oročenu štednju, a još bi ih 14 posto to sigurno učinilo. Znači, ukupno 56 posto ispitanika odlučilo bi se na oročenje, dok bi u fondove uložilo 33 posto. Službena statistika posebno bilježi rast bolje ukamaćene štednje u kunama; prema podacima HNB-a, kunski depoziti stanovništva kod banaka premašili su lani 23,5 milijarde kuna, dok su devizni depoziti građana bili veći od 74,8 milijardi kuna.

Zagrebačkoj banci, koja drži gotovo trećinu ukupne štednje građana, točnije 27,8 posto tržišnog udjela, građani su lani povjerili novih 2,35 milijardi kuna depozita. Ukupni depoziti građana danas su u Zabi veći od 31,8 milijardi kuna, a kunska štednja lani im se povećala rekordnih 200 posto.

– Razlog takvog trenda vidimo u dugogodišnjoj stabilnosti domaće valute, kao i višim kamatnim stopama na kunsku štednju, jer se klijenti između kunske štednje koja daje višu kamatnu stopu i štednje u tradicionalno preferiranim eurima odlučuju za kunsku štednju – komentiraju iz Zabe koja je, podržavajući taj trend, nedavno povećala kamate na kunsku oročenu štednju uz fiksnu kamatu od 26 do 36 posto.

Gotovo da nema banke koja nije radila na uvjetima štednje, a većina ih je omogućila i povoljnije razročenje, uz obračun kamate za postignuti rok oročenja, bez plaćanja naknade. PBZ je potkraj prošle godine uveo novi proizvod, PBZ kuna plus štednju, kojom su prikupili više od 740 milijuna kuna. Ukupna štednja narasla im je na 23,8 milijardi kuna, od čega je 77 posto u devizama, a 23 posto u kunama.

Devizni depoziti lani su im rasli oko četiri posto, kunski 37 posto. Čak 50 posto štednje građana u Erste banci je u kunama, a ukupna štednja desegnula im je 13,6 milijardi kuna, s rastom od 24 posto. Splitska banka također je nedavno uvela novi štedni proizvod, Ritam štednju, a lani su zabilježili rast štednje od 30 posto. Volksbank je također plasirao nove štedne proizvode koje, kao i Splitska, temelji na slobodnom raspolaganju depozitom bez naknade za prijevremeno razročenje, uz ostvarenje ugovorenih kamata. Štednja im je lani rasla oko 26 posto.

Sve u svemu, ispada da hrvatski građani i nisu baš tako rastrošni, a sigurnost štednje mnogima je i dalje ispred visokih prinosa koji povlače i visok rizik. No, to dosta govori i o stabilnosti financijskog sustava jer samo u takvima novac se slijeva u banke.