Nesvakidašnji događaj zbio se krajem prošlog tjedna u Intelu. Američka korporacija najpoznatija po proizvodnji računalnih procesora ostala je bez svojeg direktora Briana Krzanicha koji je podnio ostavku.
Menadžer podrijetlom iz Podgore “pedaliran” je zbog afere koju je imao s bliskom suradnicom, a to izravno kršenje pravila kompanije koja strogo zabranjuju emocionalna povezivanja. I to se ne prašta nikome. Što je još zanimljivije, nije riječ o nekoj tekućoj aferi nego o nečemu što se dogodilo ranije.
Iz službenog priopćenja nije jasno kada, nije poznato o kome je točno riječ ni na kojem je položaju Krizanicheva “sudionica”.
Budućnost Intela “u oblacima”
Američki mediji tumače ostavku prvog čovjeka Intela kao izravnu posljedicu kampanje #MeToo pokrenute nakon razotkrivanja prakse seksualnog zlostavljanja najmoćnijeg hollywoodskog producenta Harveyja Weinsteina. Pritisak je sada na američki korporativni svijet takav da on na svakoj razini mora primjenjivati jasna i transparentna pravila poštovanja jednakosti spolova te kažnjavati bilo kakvo seksualno uznemiravanje.
Nigdje se ne kaže da je Krzanich bilo koga uznemiravao na takav način, dapače, ističe se kako je odnos bio sporazuman, no očito je bilo dovoljno da bude nedopušten pa da on više ne može biti direktor jednog Intela.
Otežavajuća je okolnost i to što radna snaga kod velikog proizvođača poluvodičkih čipova jako naginje snažnijem spolu, muškarci čine 73,5 posto ukupnog radništva. Sam je Krzanich u Intel došao 1982., sa samo 22 godine. Uspinjao se korak po korak i postao je direktor 2013. godine.
Sve je to dosta čudno jer sam je Krzanich bio predvodnik spolnog izjednačavanja u Intelu, u što je uloženo 300 milijuna dolara. Namjeravao je uložiti još i 125 milijuna u start-upove koje vode žene. Smatra se kako je na tom polju učinio više nego bilo koji direktor u Silicijskoj dolini. Depresija zbog njegova odlaska zahvatila je i burze, gdje su Intelove dionice izgubile 2,4 posto, što iznosi oko 5,9 milijardi dolara.
Brianu Krzanichu bila je doista povjerena vodeća uloga, imao je zadatak transformirati Intel od kompanije koja se bavi osobnim računalima u kompaniju kojoj su temelj podaci, dakle oblaci na koje su povezane milijarde pametnih računalnih uređaja.
Čini se kako u tome Krzanich nije bio pretjerano uspješan, a imao je već i nekih prijašnjih pogrešaka. Naime, prodao je dionice tvrtke u iznosu od 24 milijuna dolara nakon što je doznao – naravno prije javnosti – da Intelovi procesori imaju bugove.
Nije bio savršen, ali...
Neuvjerljive su bile izlike kako prodaja nema veze s problemom koji je pogodio mnoge korisnike čipova tvrtke koju je vodio. Predbacuje mu se i da je dopustio glavnom konkurentu Advanced Micro Devicesu odnosno AMD-u da se vrati u igru jer Intel nije na vrijeme uveo 10-nanometarski proizvodni proces, čime je otvorio prostor AMD-ovim modernim zen-čipovima, nakon čega su se ti konkurenti i oporavili.
Iako financije tvrtke izgledaju dobro, navodi se da je to Krzanich postigao prije svega otkazima, slabeći pritom odjele osobnih računala i servera, a kadrovski bogateći razvoj grafike gdje su desetljećima iza vodećih u tom polju nVidije i AMD-a. Novac je uložio i u senzore koje je odbacila tvrtka Tesla.
Procjenjuje se kako će se preuzimanje proizvođača programabilnih uređaja Altere i izraelskog proizvođača sklopova za autonomnu vožnju Mobileye, što je plaćeno 16,7 odnosno 15,3 milijarde dolara, isplatiti tek za više godina. Da nešto u svemu tome doista ne valja, osjetili su i višegodišnji partneri Apple i Microsoft koji su najavili da će razvijati svoje aplikacije i računala i za procesore ARM i AMD, što je očito doista zazvonilo na uzbunu.
Oni skloniji Krzanichu ističu kako je tvrtku ipak diversificirao, pri čemu su dionice tvrtke znatno narasle, za oko 120 posto. Njegov rad nije bio savršen, no čiji jest, pitaju se ti analitičari.