Za ono malo kvalitetnih klijenata na tržištu kredita počela je jagma – kamate već treću godinu padaju pa se stambeni krediti odobravaju uz kamatu već od 2,99% za prvih pet godina otplate, a u gotovo svim većim bankama pale su ispod 5%. Niže su od 5% i za kunske kredite, a ne samo za eurske!
Najnižu kamatu za stambene kredite u kunama odobrava Splitska banka, po 4,49 % u prvih pet godina, a poslije 4,99%. Najniža im je i efektivna kamatna stopa koja obuhvaća sve troškove kredita – 4,65%. Kamatu veću od 5% za kune drže još samo Zaba i Erste banka. Za kredite u eurima nakon pet godina kamata je veća od te “granice” i u OTP-u, koji ima rekordno najnižu kamatu od 2,99% za prvih pet godina otplate, te još samo u Erste banci od većih banaka. Novim dužnicima najzanimljivija je najava da će kamate još klizati naniže – od 26. siječnja u OTP-u, a od 1. veljače u Erste, RBA i PBZ-u, koji će ih za eurske kredite spustiti 0,22, a za kunske 0,09 postotnih bodova. Erste spušta fiksni dio kamate, u koji ulazi i njezina marža.
Dvojba kuna ili euro
U izračunima koje smo pripremili, zatražili smo od banaka najpovoljnije ponude za kune i eure, no premda je mahom riječ o “zelenim” kreditima i ponudi za klijente, ponajprije kod eurskih kredita, standardne kamate tek su za nijansu veće. Povoljnije dugoročne kunske kredite na tržištu je prvi ponudio HPB, u koji se “prijete” sliti rijeke dužnika u CHF-u nakon konverzije u euro, no konkurencija je snažno odgovorila spuštanjem kamata. Najvažnija dilema – kuna ili euro – osobna je odluka klijenta, no monetarne vlasti potežu sve značajnije mjere da bi se pojačalo kreditiranje u kunama.
– Kod dugoročnog zaduženja uvijek je dobro minimalizirati sve vrste rizika pa tako i valutni. To je moguće zaduživanjem u valuti u kojoj se ostvaruju redoviti prihodi, u valuti u kojoj se nalazi denominirana štednja ili u kojoj se izražava vrijednost imovine koja se kupuje – objašnjava glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Pa iako se vrijednost nekretnina i štednje kod nas izražava u eurima, oni koji dižu kredite rijetko su istodobno i neki veliki štediše, a kod prometa nekretnina euri su samo orijentacijska točka – transakcije se ipak provode u kunama.
Stres-test za klijente
Za rijetke građane koji prihode ostvaruju u euru bolje su rješenje krediti u toj valuti koju, a to nije nevažno, ipak štiti okvir monetarne politike. Zasad su i najave kretanja euribora, referentne kamate uz koju se vežu mnogi eurski krediti, optimistične, barem na srednji rok. Za taj je aspekt odabira kredita još bitnija mogućnost fiksiranja kamate jer se na taj način neutralizira opasnost od rasta bilo kojeg parametra koji banka odabere za referencu u izračunu kamata. Što je dulji rok primjene fiksne kamate, veća je sigurnost, ali važno je pratiti koju će promjenjivu kamatu banka primjenjivati nakon isteka fiksnog razdoblja. Ako je raskorak velik, to će se vidjeti na EKS-u, efektivnoj kamati koja “govori” i o ostalim troškovima kredita. Promjena regulative od banke traži i da klijentima predoči “stres-test” na povećanje kamate za dva postotna boda, ali i za promjenu tečaja, što im je dobar putokaz otplatne moći.
>> Niže rate osigurat će prelazak na kunu i fiksne kamate
>> Rezultati konverzije kredita: Niže rate za 33.000, više za 22.000 ljudi
Ne bi digao kredti u HR da mi nokte cupaju.... A da ne spominjem koja je kamata na stednju od kada su SDPovci nabacili ruku i na to....