Manjim kompanijama više kredita

U svojim strategijama i planovima za ovu godinu banke su lani gromoglasno najavljivale zaokret snažnijem kreditiranju malih i srednjih poduzetnika. U tom trenutku, dok središnja banka još nije uvela ograničenje kreditnog rasta na 12 posto, nije bilo naznaka da će se kreditiranjem na jednoj strani morati otkinuti od druge.
Što se dogodilo kad su banke morale "stati na loptu" i je li se njihova strategija mijenjala? Ne nužno.

Iz nekoliko razloga. Premda se različito definira tko su to mali i srednji poduzetnici, uglavnom se njima smatraju tvrtke do 300 milijuna kuna godišnjeg prihoda. Krediti ovim klijentima nisu tako veliki da bi ugrozili ograničenja središnje banke, a istodobno banke udovoljavaju i supervizoru koji s više blagonaklonosti gleda na kredite kojima se potiče proizvodnja i stvara novi BDP, nego na bezumno financiranje potrošnje. No, bez zavaravanja, politika banaka je takva da u tu košnicu zasigurno neće dirati.

Financiranje potrošnje građana baza je njihova održiva razvoja, pa su ovih dana dvije najveće banke izašle s inovativnim karticama kako bi svoje klijente potaknuli upravo na  potrošnju. Oni od kojih banke u ovoj godini otkidaju jesu velika poduzeća, no ona se uvijek mogu izravno zadužiti u inozemstvu.
Financiranje malih i srednjih poduzeća, odnosno SME (small and middle enterprises) kako ih većina banaka zove, dobiva, iz razloga koje smo pobrojali, sve veće udjele u ukupnoj strukturi kredita banaka.

 Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva važan je i sve profitabilniji dio poslovanja Zagrebačke banke. Samo u prošloj godini u tom segmentu odobreno je više od 6,5 milijardi kuna kredita, što je povećanje za 15-ak posto u odnosu na 2005. godinu  izračunali su u Zabi, gdje ovi krediti zauzimaju oko trećinu portfelja.

Zbog mjera HNB-a neće, kažu, usporiti kreditiranje, nego će nastojati održati rast na razini lanjskog. Uveli su i nove kreditne proizvode poput kunskih kredita. U posljednjih pet godina, kroz projekte u suradnji s ministarstvima i jedinicama lokalne samouprave financirali su SME s više od tri milijarde kuna. A koliko su Privrednoj banci Zagreb važni ovi klijeti svjedoči osnivanje posebne grupe poslova za rad s malim i srednjim poduzećima početkom prošle godine.

Formirali su više od 50 SME deskova, specijaliziranih prodajnih mjesta na kojima je moguće i samostalno obavljanje poslova platnog prometa. Trećina svih izvoznika iz segmenta SME njihovi su klijenti. Lani su im odobrili 6,9 milijardi kuna kredita, s godišnjim rastom od 28 posto.

 Mjere HNB-a neće imati utjecaja na ostvarenje budžeta koji je kreiran tako da će se ispuniti svi zadani ciljevi, poštujući pri tom mjere središnje banke  poručuje Dražen Dumančić, voditelj odnosa s javnošću u uredu uprave za korporativne komunikacije PBZ-a.

Novost koju najavljuju jest redukcija dokumentacije pri odobravanju kredita. Uvode standardizirani prijedlog na dvije stranice sa svim podacima za kreditnu analizu, što bi trebalo ubrzati odobravanje kredita. Brže odobravanje najavljuje i Splitska banka u kojoj su ovi krediti lani rasli čak 70 posto.

No, volumen kreditiranja kod njih je bio znatno manji, 370 milijuna kuna. Nove kreditne linije u kunama najavljuje i Hypo banka u kojoj je udio ovih kredita iznimno velik  obuhvaćaju gotovo dvije trećine portfelja. Stoga bi se očekivalo i da će ih jače pogoditi mjere HNB-a, no iz Hypa poručuju da u ukupnom portfelju ne sudjeluju toliko da bi utjecali na prekoračenje mjera HNB-a. Mali i srednji poduzetnici potražuju manje kreditne plasmane, za koje će Hypo osigurati sredstva.
RBA je tržišnu nišu pronašla u mikrokreditiranju, plasiranjem paketa usluga koji uključuje dopušteno prekoračenje po transakcijskom računu, poslovnu Master karticu, kredit i internetsko bankarstvo. Kažu da se, kao i ostale banke u Hrvatskoj, sve više usmjeravaju na ovaj segment klijenata, s ciljem približavanja poslovanju u zemljama EU.

Kod malih poduzetnika, s godišnjim prihodom do deset milijuna kuna, najviše se kreditira trgovina, dok se među srednje velikim poduzećima nastavlja val ulaganja u stanogradnju, a sve je više ulaganja u obiteljski turizam i transport. Najniže kamate kreću se od šest posto, uz mogući poček do dvije godine. Premda su mala i srednja poduzeća rizičniji segment za naplatu potraživanja, banke tvrde da se ne susreću s većim problemima u otplati kredita.