HANFA

Nedopuštenom praksom bavila se četiri fonda

Foto: Sandra Šimunović/PIXSELL
Nedopuštenom praksom bavila se četiri fonda
07.10.2019.
u 22:15
Na domaćem tržištu postoje fondovi koji su sukladno interno uspostavljenoj metodologiji regulatora identificirani kao fondovi koji potencijalno prikrivaju repliciranje indeksa
Pogledaj originalni članak

Nekolicina investicijskih fondova u Hrvatskoj ulagačima neopravdano naplaćuje više naknade za upravljanje iako prikriveno koriste ulagačku strategiju praćenja dioničkog indeksa. Prema tvrdnjama regulatora Hanfe, takva je strategija karakteristična za fondove koji imaju daleko niže naknade za upravljanje, pa ulagatelji plaćaju veće naknade za upravljanje za slične ili niže rezultate u odnosu na usporedive fondove na tržištu.

Nadzor od 2015.

Kako stoji u priopćenju Hanfe, na domaćem tržištu postoje fondovi koji su sukladno interno uspostavljenoj metodologiji regulatora identificirani kao fondovi koji potencijalno prikrivaju repliciranje indeksa. Nalaz se temelji na nadzoru 23 domaća fonda od kraja 2015. do 30. lipnja ove godine. Ovisno o odabranim scenarijima analize te određenim kriterijima, Hanfa je uočila da najviše četiri otvorena investicijska fonda možda prikriveno repliciraju indeks. Iz Hanfe ipak nisu željeli otkriti koji su to problematični fondovi. Kako pojašnjava regulator, prikriveno repliciranje indeksa odnosi se na praksu upravljanja investicijskim fondovima prema kojoj investicijski fond ostaje blizu ili potpuno slijedi indeks, odnosno referentnu vrijednost, a istodobno se predstavlja kao aktivno upravljani fond. Razlika između aktivnog i pasivnog upravljanja jest u tome što pasivni fondovi kao najčešću metodu koriste oponašanje uspješnosti nekog indeksa ulaganjem u taj indeks (ili više njih) ili kupnjom njegovih sastavnica.

Takva strategija upravljanja podrazumijeva niže troškove ulagatelja u odnosu na aktivnu strategiju te su prinosi u skladu s prinosima indeksa. Valja naglasiti kako su posljednjih nekoliko godina pasivni fondovi u svijetu iznimno popularni jer – osim što naplaćuju niže naknade – u većini slučajeva ulagačima “isporučuju” viši prinos.
Naime, fond-menadžerima aktivno upravljanih fondova u pravilu teško je “pobijediti” indeks. “Ovo zahtijeva veće znanje i vještine upravljanja investicijskim fondom, što se i reflektira u troškovima fonda gdje je, primjerice, naknada za upravljanje veća nego kod fonda koji ima pasivnu investicijsku strategiju”, pojašnjenje je Hanfe.

Kolika je razlika?

O kolikoj je razlici riječ, govori podatak da se godišnja naknada za upravljanje kod dioničkih fondova kreće oko dva posto, dok naš jedini pasivno upravljani fond – OTP indeksni – naplaćuje 0,85 posto godišnje, prema podacima Hrportfolija. Inače, nalazi Hanfe da se od 23 nadziranih fondova njih najviše četiri možda koriste takvom nedopuštenom praksom u skladu su s europskim iskustvima. Prema istraživanju Europskog nadzornog tijela provedenom na 2600 fondova između 2012. i 2014., u EU između pet i 15 posto fondova prikriveno replicira indeks.

Pogledajte i video o uvođenju eura:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar cro.adris
cro.adris
22:42 08.10.2019.

Svatko tko preko fondova hrvatskih banaka ulaže u inozemna tržišta nije normalan. Evo kaže u tekstu da je naknada za pasivni fond OTP-a 0,85%, a ako jednostavno kupite udjele u nekom od S&P500 fondova na američkoj burzi plaćate 0,03% - znači 28 puta manje nego u hrvatskim bankama.