Za osam do 10 dana novi cjenik aerodromskih usluga

Niže cijene za desetak novih niskotarifnih linija

Foto: Antonio Bronić
Niže cijene za desetak novih niskotarifnih linija
13.10.2009.
u 17:57
Aerodromi pak koji imaju više od dva milijuna putnika, u koje spada i ZLZ, moraju razbiti monopol u prihvatu i otpremi zrakoplova i putnika te osigurati da taj posao obavljaju barem dva operatera.
Pogledaj originalni članak

Za osam do deset dana Zračna luka Zagreb imat će izrađen prijedlog novog cjenika aerodromskih usluga koje će biti niže od dosadašnjih.

Stižu EasyJet i Ryanair

Zagrebački je aerodrom, naime, po cijenama tih usluga među skupljim zračnim lukama u regiji, odnosno u gornjoj je polovici. Rezanje tih cijena prva je zadaća Tončija Peovića, novoga direktora Zračne luke Zagreb, kako bi privukao što više niskotarifnih aviokompanija na zagrebački aerodrom. Već je razgovarao s predstavnicima EasyJeta i Ryanaira i očekuje da bi niskotarifne aviokompanije mogle otvoriti do desetak novih linija u Zagrebu što će omogućiti znatno jeftinije letove.

– Jasno, moramo paziti na to da se novim cjenikom ne naruši naš prihod, ali i niskotarifnim kompanijama ponuditi poticaje, odnosno s njima podijeliti rizik otvaranja novih linija. Također, moramo sve učiniti da ne naštetimo avioprijevoznicima koji već godinama lete na linijama koje bi ponudile i niskobudžetne aviokompanije – objasnio je Peović.

Uvest će se i sustav destimulacija, nastavio je, za one aviokompanije koje se aerodromom koriste kada je on najopterećeniji. Novi cjenik treba prihvatiti Agencija za civilno zrakoplovstvo, a Peović kaže kako aviokompanije već sada planiraju svoje linije za 2010. godinu, pa što prije treba uspostaviti i prihvatiti novi cjenik. Peović je sastavio dva tima zadužena za izradu cjenika koji će se odnositi na putničke pristojbe, prihvat i otpremu zrakoplova...

Monopol

Aerodromi pak koji imaju više od dva milijuna putnika, u koje spada i ZLZ, moraju razbiti monopol u prihvatu i otpremi zrakoplova i putnika te osigurati da taj posao obavljaju barem dva operatera. U Hrvatskoj ni u jednoj zračnoj luci taj monopol još nije razbijen, ali to će morati učiniti do iduće godine.

Upravo je cijenom aerodromskih usluga, putničkih pristojba i sl. određena zračna luka konkurentna i o tome ovisi koliko će prijevoznika privući. Croatia Airlines, nacionalni zračni prijevoznik, za mandata bivšega direktora Boška Matkovića žalila se kako su cijene aerodromskih usluga previsoke i tražila je da budu niže.

Direktor Peović pak najavio je da će njegov cjenik biti transparentan i nediskriminirajući, ali da to ne znači kako će se cijene ciljano spuštati Croatia Airlinesu, odnosno da će ta kompanija biti povlaštena u odnosu prema ostalima. Svakako, najavio je još prije Tonči Peović, s Croatia Airlinesom gradit će se partnerski odnos.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

SA
Sapientinus
20:00 13.10.2009.

Eh, da je samo problem kod vojske!. Probaj biti novotar i (istodobno) poduzetnik na bilo kojem drugom polju. Jad i tuga.....

OB
-obrisani-
20:05 13.10.2009.

Sapientinus uspjelo mi je vani! probaj i ti-razumijem te u potpunosti ! P.S.ali godine muke su to bile !

SA
Sapientinus
18:50 13.10.2009.

Na more je već oko osam godina dozvoljeno slijetanje. Druga je stvar što jedinice lokalne samouprave u suradnji s Ministarstvom građevinarstva ne daju dozvole da se pontoni montiraju. Kompanija dobije od Ministarstva pomorstva koncesiju za korištenje pomorskog dobra - a onda započinje catch 22 - od narušavanja krajobraza, zabrane građenja (??) u koridoru od 30 i vše metara od obale, prigovora hobby ribara, traženja suludo skupih \"placovina\" za gradove i gradiće.... (Ima živi primjer). Hidroavioni moraju imati bazu u kojoj će zrakoplovi biti redovito, dnevno, prani slatkom vodom i servisirani. I za to postoji mjesto na Jadranu. Bogom dano. No, zapitajte o svemu, posve kratka pitanja, Ministarstvo obrane, predsjednika države/vrhovnog komandanta, lokalnu samoupravu gdje se ta potencijalna baza nalazi. Od podrške boli glava! Sve dok se ne postavi konkretni zahtjev. Napominjem da tamo ne treba ništa graditi, sve stoji i ne upotrebljava se ama baš za ništa. Treba li biti jako začuđen da i od hidroaviona ništa?