Od Hrvatske se očekuje da 15 godina reže javnu potrošnju

Europska je komisija u svom poreznom izvještaju za 2015. godinu izračunala da “srednjoročni jaz održivosti” za Hrvatsku iznosi 5,15 posto BDP-a. Taj podatak pokazuje koliko neka zemlja mora smanjiti primarni deficit da bi spustila javni dug ispod 60 posto BDP-a. Hrvatska bi, po tome, svoj javni dug trebala do 2030. smanjiti za 30 postotnih poena, a prilagodba teška 5,15 posto BDP-a treba biti provedena idućih pet godina. Srednjoročni jaz održivosti za Hrvatsku je izračunat prvi put. Najveća se štednja očekuje od Grčke, Hrvatske, Irske, Belgije i Velike Britanije, dok devet članica, među kojima su baltičke, pojedine skandinavske zemlje, Njemačka te Slovačka i Mađarska, imaju negativnu stopu, što znači da nisu opterećene otplatama dugova.

Izdaci za stariju populaciju

Takva lagodna financijska pozicija omogućila je njemačkoj kancelarki Angeli Merkel da kaže kako Njemačka može prihvatiti stotine tisuća izbjeglica s Bliskog istoka bez povećanja poreza. Uz trenutačnu budžetsku potrošnju i javni dug, na izračun srednjoročnog jaza održivosti utje??u i očekivani izdaci za stare, kao što su mirovine, troškovi liječenja i slično. U Njemačkoj se, primjerice, očekuje rast izdataka za stariju populaciju na blizu jedan posto BDP-a, dok se Hrvatska nalazi u grupi od nekoliko država gdje se očekuje smanjenje javnih troškova za starije i to za 0,51 posto BDP-a, što nam je jedini plus u ovoj računici. Hrvatska, kao i drugi, ima problema sa starenjem stanovništva i slabim natalitetom, no državi će u brizi o starijoj populaciji uskočiti u pomoć privatni mirovinski fondovi jer će nakon 2020. godine krenuti prve značajnije isplate mirovina iz drugog mirovinskog stupa. U Europskoj komisiji napominju da je upaljena crvena lampica kod svih zemalja gdje je jaz iznad 2,5 posto BDP-a, a takvih je osam, s tim što je Italija na granici. Od Hrvatske se zapravo očekuje da idućih 15 godina sustavno, iz godine u godinu, reže potrošnju kako bi se vratila u prihvatljive okvire.

Domaći je javni dug preskočio “magičnu” granicu od 60 posto BDP-a posljednjih šest godina, no oko 15 posto duga koji se krio po javnim poduzećima (HRT, HAC, ARZ, HBOR, HŽ) postojao je i prije, ali ga Hrvatska do ulaska u EU i primjene nove metodologije nije prikazivala. Ekonomisti ne znaju za primjer europske države koja je uspjela 15 godina zaredom smanjivati deficite pa je pitanje možemo li se do 2030. vratiti na razine javnog duga od 60 posto BDP-a.

Na vrtoglav rast javnog duga skrenuo je pozornost ovaj tjedan i guverner Boris Vujčić koji je izračunao da bi nova vlada u prve dvije godine svog mandata morala srezati proračun najmanje deset milijardi kuna da bi usporila negativan “učinak grude snijega”.

Dugovi priječe brzi rast

Riječ je o situaciji kad neka država plaća za kamate više nego što stvori nove vrijednosti. Ove će godine kod nas ta razlika biti nešto manja od tri posto BDP-a, a ako kamate porastu samo za jedan postotni poen, javni bi dug samo za razliku kamate u nekoliko godina skočio 11 milijardi kuna, a da se iznova ne zadužimo ni lipe. Kojim god alatima mjerili hrvatsku zbilju, proizlazi da su veliki dugovi glavna zapreka bržeg gospodarskog rasta.

Da bi zaustavili njegov rast, od iduće se vlade očekuje da sastavi proračun uz pet milijardi kuna primarnog suficita, što je i u okolnostima očekivanog rasta BDP-a između 1,5 i dva posto nemoguće učiniti bez smanjenja potrošnje koja uključuje izdatke za plaće, socijalu, mirovine, pa i investicije. Vodeći se politički blokovi, međutim, ne dotiču tih tema u izbornoj kampanji pa će i razočaranje birača biti veće nakon što se svi vratimo u realnost.

>> Rastemo, no premalo da 2040. ne budemo među najsiromašnijima