Prodavat ćemo mlijeko Kinezima, a sami proizvedemo jedva 50% vlastitih potreba. Zajedno s prerađivačkom industrijom godišnje nam, naime, treba oko 900 milijuna kilograma (1 kg = 1,1 l), a lani smo jedva proizveli 453 mil. kg ili 5% manje nego godinu ranije. Dampinški uvoz, nesređeno tržište, neudruženi i prezaduženi farmeri, sve više krava na klanju, premala otkupna cijena mlijeka... lani su nas tako “koštali” čak 229 mil. eura vrijednog mlijeka i mliječnih proizvoda uvezenih iz EU. Kako onda do 1,4 mlrd. potrošača na kineskom tržištu na kojemu smo manji i od statističke pogreške, pitaju se ovih dana mnogi, ne dvojeći kako bi to bio “dobar posao”, pogotovo za hrvatsku mljekarsku industriju. No kako?
Kinezi tek otkrivaju mlijeko
Podsjetimo, pregovori s Glavnom carinskom upravom NR Kine završeni su u srijedu usuglašavanjem zajedničkog Protokola za mliječne proizvode koji je potpisan u Vladi. Čeka se još samo usuglašavanja veterinarskog certifikata kako bi pasterizirano i VIDEOsterilizirano mlijeko, fermenti, vrhnje, sirevi, maslac, mlijeko u prahu, sirutka... krenuli na kinesko tržište bez ikakvih zapreka.
Plenkovićeva i Lijeva supruga obišle Plitvice:
Predsjednik Udruge CroMilk Dalibor Janda kaže kako je lani, prema podacima HGK, iz Hrvatske izvezeno ukupno 55.831 tona mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od gotovo 514 mil. kuna, što je rast za 13,9% u odnosu na 2017. Mogućnost da ti proizvodi budu prisutni u Kini, gdje potrošnja mlijeka rapidno raste, velika je prilika za RH. No hoće li biti maksimalno iskorištena, ovisit će o tome hoće li primarna proizvodnja moći pratiti potrebe prerade za tako veliko tržište s obzirom na negativne trendove unazad zadnjih 10 godina.
Utjecaj na otkupnu cijenu
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako hrvatska mliječna industrija ima jako kvalitetne proizvode poput fermenata, sirnih namaza, tvrdih ovčjih i kozjih sireva... Ovi posljednji su skupi i na našem tržištu s 40% slabijom kupovnom moći od prosjeka EU teško prolaze. No baš takva dodana vrijednost mogla bi dobro proći u Kini, koja je druga izvozna destinacija poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU i samo konzumnih mlijeka treba u količini od 27.000 tona.
– Da bismo im, primjerice, prodavali tvrde sireve, mlijeko možemo i uvoziti. Uvoze ga i Talijani – od 6 mil. tona za preradu oni iz EU kupe gotovo trećinu jer su odavno shvatili da ne mogu parirati jeftinim njemačkim i nizozemskim polutvrdim sirevima, edameru, gaudi.... No zato su lideri u izvozu tvrdih sireva koji su najcjenjeniji – objašnjava Bobetić. Očekuje se kako bi proboj hrvatskih mliječnih proizvoda u Kinu mogao imati utjecaja na bolju otkupnu cijenu mlijeka i ukupni mljekarski sektor, dizanje domaće proizvodnje, broja mliječnih krava...
VIDEO Premijeri pritisnuli gumb i pokrenuli postavljanje najvećeg pilota:
jedina naša šansa je znanje i invencija ... mi smo poznati po izmišljanju i patentiranju ... evo npr. ja sam patentirao " pet detektor " , a to je eksterni detektor za otkrivanje pet ambalaže u kontejnerima za otpad ( smeće ) ... on doprinosi većoj produktivnosti nas berača boca po kontejnerima jer ne moraš otvarati poklopac ako detektor ne zuji ... htio sam prodati patent beračima boca u eu , tj. njemačkoj ali su mi rekli u njgk ( njemačka gospodarska komora ) da kod njih nema udruge berača boca po kontejnerima ... zato bi trebalo pokušati sa kinom , oni sigurno imaju puno boca ...