EBRD

Regiji trebaju alternativna tržišta na kojima će se zaduživati

Foto: ARHIVA VL
Regiji trebaju alternativna tržišta na kojima će se zaduživati
14.05.2010.
u 16:29
Kriza je poskupila bankarske kredite; zemlje središnje i jugoistočne Europe trebaju lokalna tržišta kapitala. Čelnik RZB-a Herbert Stepic upozorio da je problem struktura, a ne veličina stranog duga.
Pogledaj originalni članak

Zemlje regije moraju razviti vlastita tržišta kapitala na kojima će se zaduživati u lokalnoj valuti kako bi mogle rasti nakon krize, zaključili su sudionici panela o tržištima kapitala u sklopu glavne skupštine EBRD-a.

- Članice EU koje su tek uvele euro jedva odolijevaju pritisku tečaja. Kriza je poskupila bankarsko zaduživanje i za zemlje izvan EU treba naći alternativne načine zaduživanja - istaknuo je čelnik RZB-a Herbert Stepic te upozorio na razliku između kredita kojima se stvara nova vrijednost i kredita za potrošnju.

Problem je, kaže, struktura, a ne veličina stranog duga, a iluzija je da se zemlje regije mogu razvijati bez ikakvog prekograničnog zaduživanja. Julia Kiraly, guvernerica mađarske središnje banke, poručila je da za zemlje koje su bazirale svoj model na fondovskom financiranju ‘'nema besplatnog ručka'’.

- Prekogranično posuđivanje u ovoj je regiji prokletstvo, a ne blagoslov. Bez lokalnog tržišta kapitala nema napretka - istaknula je.

O tome hoće li se razviti alernativno tržište odlučit će, prema mišljenju Maafreda Schepera, zamjenika predsjednika EBRD-a, privatni sektor koji se ne može prisiliti na ulaganje u lokalno tržište.

- Oni moraju odlučiti gdje se žele angažirati; ako odluče da će postojati tržište kapitala, bit će ga. Isto tako, ako ne možemo ‘'hedgirati’', male su šanse da će postojati tržište kapitala.

Komentirajući strukturu duga, Stepic je otkrio da svaki put kad dođe u Hrvatsku pita lokalnu upravu kako naša zemlja još živi.

- Imate najviše plaće u regiji iza Slovenije, a praktički nikakvu industriju. Kome posuđivati ako ne kućanstvima?! Ne mogu narediti upravi da ne financira kupnju auta jer klijentima više trebaju kuće! Hrvati su manijaci automobila; svaki put vidim mnogo ferrarija i to ne stranih, nego hrvatskih.

Na klijentu je, kaže, odluka što napraviti s novcem, a bankar preuzima obvezu provjere može li otplaćivati zaduženje iz plaće.

- Mi financiramo ono što tržište traži. U Rimu moram biti Rimljanin - zaključio je.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

OB
-obrisani-
18:14 14.05.2010.

ak sam dobro razumio veli treba stampati lovu, of je shvatio nekaj je milosevic znao prije 20 godina

CI
cicibela
20:46 15.05.2010.

Od 50 američkih država, jedino Sjevernu Dakotu nije pogodila globalna kriza. Nezaposlenost je minimalna, a državna blagajna bilježi suficit. Kvaka koja drži S.Dakotu iznad vode je u tome što ova država od 1913. ima svoju državnu banku koja kreditira svoje građane i investira u svoje gospodarstvo. Paraziti i pijavice globalističkih privatnih banaka tako ih nisu uspjeli uhvatiti u svoju pljačkašku mrežu, sistem u kojem se novac tiska iz vakuuma i plasira prema željama ovih špekulanata. Nakon ovog iskustva iz S. Dakote, sada još 13 američkih država radi na osnivanju državnih banaka. Pametnom dosta.