Škegro: Samodol je vikao na mene, psovao i prijetio

Quaestus invest u kojemu je jedan od članova uprave Borislav Škegro ne staje s borbom protiv Hanfine uprave koja je zabranila rad njihova nekretninskog fonda na godinu dana. Osim što je već poduzeo pravne korake, Škegro je krenuo i u borbu preko medija. Održao je prvu od, kako je najavio, niza konferencija za novinare, a u kojoj je iznio argumente kojima želi dokazati da Hanfino rješenje o zabrani rada ima niz netočnih navoda. A iako je prvotno tvrdio da je riječ o političkom obračunu, sada smatra da je riječ i o financijskom te da će utvrditi ulogu svakog člana Hanfine uprave u donošenju odluke o zabrani rada fonda.

Samodol urlao?

– Nismo bezgrešni i nije sve savršeno, ali sigurno je da nismo iz zle namjere ili neznanja nešto učinili, a upravo nas tako kvalificira Hanfa – rekao je Škegro. Primjerice, naveo je da nije točno da je nekretninski fond počeo s radom u vrijeme krize, kako se navodi u Hanfinu rješenju, niti je točno da se nisu htjeli savjetovati o ulaganjima su povezane osobe, a vezano uz ulaganje u obveznice Metroneta te da dugo nisu mogli dogovoriti sastanak u Hanfi.

– A kada smo i to uspjeli u siječnju ove godine, tada sam shvatio da nisam pozvan zbog razgovora o nekretninskom fondu, što smo tražili, nego priče o savjetovanju u slučaju Luka Ploče.

– Nakon što sam ga upitao imaju li na njega utjecaj Ministarstvo financija i Ivan Šuker, Samodol je krenuo s višeminutnim urlanjem, psovanjem i prijetnjom da ću tek sada vidjeti što će mi se dogoditi – rekao je Škegro tvrdeći da je već tada znao da će fond izgubiti licenciju.

– To je bila unaprijed definirana kazna – tvrdi Škegro.

Samodol, koji je morao ranije otići s tog sastanka, poriče Škegrine tvrdnje. Osim toga, nakon sastanka Quaestusu su došla još dva rješenja o nepravilnosti u radu fonda, a ključni je obarač bila kriva obavijest o kupnji zemljišta. Ljetos je, naime, Škegro obavijestio o ulaganju u zemljište u Klinča Selima, a naknadno je utvrđeno da zemljište još nije plaćeno.

Prvotno je i Škegro tvrdio da nikada nije uspio održati sastanak u Hanfi, no kada je Samodol potvrdio da je sastanak održan u siječnju, i Škegro je to priznao.

– Ta prvotna Škegrina tvrdnja da sastanka nije bilo dokazuje kako stalno niže laži – kaže Samodol. Što se tiče početka rada Quaestusa, Škegro je novinarima dokumentirao da je zahtjev za imenovanje članova uprave fonda podnesen Hanfi u svibnju 2007. godine, a iste godine i potvrđen, dok se početkom 2008. godine odobrava rad nekretninskog fonda, odnosno godinu dana prije početka krize.

Ulaganje u Metronet

Škegro nadalje tvrdi da su od Hanfe u nekoliko navrata tražili objašnjenje ima li prepreka pri ulaganju nekretninskog fonda u obveznice Metroneta, kao povezane osobe, no odgovor nisu dobili. No kaže da i u zakonu nigdje ne piše da se u povezane osobe ne smije ulagati.

– Te odredbe nema, a da je i ima, onda bi se trebala primijeniti na sve – kaže Škegro. Samodol kaže da Quaestusov upit o mogućnosti ulaganja u obveznice Metroneta nikada nije stigao. U svibnju 2009. godine Hanfa je zatražila da se smanji izloženost ulaganja u te obveznice.

– To smo odbili jer mi smo fond-menadžeri koji procjenjuju gdje možemo ulagati, a gdje ne, a prodajom smo mogli naštetiti svojim dioničarima – objašnjava Škegro.

Škegro zamjera Hanfi i što se na sastanke primaju mnogi drugi predstavnici tržišta, kojima je čak, kaže, tema razgovora bila Quaestus. Tomislav Matić, drugi član uprave Quaestusa, objasnio je i da su bili prozivani na početku rada fonda zbog velike izloženosti vrijednosnim papirima, što je zakonom u prvoj godini odobreno, no Samodol nam je rekao da ih prve godine Hanfa nije dirala.