Iako se svake godine lome koplja oko otkupnih cijena pšenice, već svaki sedmi kruh ili pecivo na našem stolu nisu “domaći”.
Prema statistici HGK, u prvih deset mjeseci 2015. uvezli smo kruha, peciva i kolača za čak 94,5 milijuna eura, 11% više nego u istom razdoblju 2014., čime su zasjeli na visoko 3. mjesto ljestvice top uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. A iako i izvoz raste, lani 23%, i dalje je 50% manji od uvoza. Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, kaže kako je uvoz izražen od ulaska RH u EU. I trgovački lanci, naime, u trendu toplih peciva s nogu vide rast profita i prodaje, pa uvoz smrznutog kruha i peciva, pizza, pita i ostalih nezaslađenih pekarskih proizvoda, koje trgovci potom samo dopeku, posljednjih godina raste dvoznamenkasto.
Spar, Kaufland, Lidl... vani zakupljuju čitave tvornice koje proizvode za njih, objašnjava Barišić, ističući kako ona ne bi rekla da potrošnja kruha u Hrvatskoj zbog toga raste, već samo da se dio profita sada raspodijelio na trgovačke lance. Smrznutog kruha, peciva, pizza... u 2012. smo tako uvezli za 19,8 mil. dolara, u 2013. za 24,4 mil., u 2014. za 28,8 mil., a u 10 mjeseci 2015. za 23,1 mil. dolara. Top zemlje iz kojih uvozimo su Njemačka, Italija, Slovenija, Francuska i Poljska.
>> 2016. godina mahunarki: ‘šerajte’ recepte
>> U kruhu naišli na neugodno iznenađenje: 'Muž mi je skoro slomio zube'
Zaobilaziti taj sedmi, a kupovati šesti ili osmi....