U dvije godine iznos neplaćenih obveza tvrtki porastao je sa 14,5 na 29 milijardi kuna! Broj tvrtki koje su blokirali vjerovnici skočio je sa 20 na 33 tisuće, a Vlada još tvrdi da su milijarde dugova stvorile fikus- tvrtke bez imovine i zaposlenih!
Vlada prijeti akcijom
Premijerka J. Kosor obećala je ovaj tjedan da će se razračunati s takvima te da su stvoreni “svi preduvjeti za pokretanje stečajeva u skraćenom postupku”. Dosadašnjim tempom slanja dužnika u stečaj za to će joj trebati 90 godina.
– Problem je ozbiljan i velik, poslodavci očekuju od Vlade da uvede reda – kaže Bernard Jakelić iz HUP-a. Poduzetnici znaju da masovna nelikvidnost nije nastala zbog lakovjernosti menadžera i vlasnika tvrtki, jer rade s nepouzdanim i neprovjerenim partnerima, već zbog krize, ali i toga da država tolerira neplaćanje. Blokirane tvrtke zapošljavaju 45 tisuća radnika, a obrtnici 25 tisuća.
– Aktualna ekonomska kriza samo produbljuje loše odnose na tržištu koji proizlaze iz nefunkcioniranja pravne države. Država tolerira da se ne realizira osnova tržišne ekonomije, a to je plaćeni rad. Isto se dogodilo i 1999., posljednje recesijske godine – komentira Jasna Belošević-Matić, glavna ekonomistica HGK.
Lani se broj tvrtki pod blokadom povećao približno 7 tisuća, a u isto vrijeme otvoreno je 395 stečajeva. Proizlazi da se svakog dana pojavljivalo 20 novih insolventnih tvrtki, a samo je jedna dnevno odlazila u stečaj. Tim tempom, Hrvatskoj bi trebalo 90 godina da stečajem raspetlja zamršene dužničko-vjerovničke odnose.
Kaos stvara država
– Pravo je pitanje zašto sustav i dalje dopušta poslovanje tvrtki koje ne plaćaju poreze i doprinose i ne isplaćuju plaće, a ne pokreću stečaj, što bi trebale po sili zakona? Logična je pretpostavka da veliki igrači i u gospodarskom i političkom smislu na malom hrvatskom tržištu, koji po mnogo čemu imaju gotovo monopolistički položaj, određuju i moralnu razinu ekonomskih odnosa. Ako ih funkcionalna pravna država ne korigira, nastaje kaos u kojem svi duguju i potražuju, a gospodarstvo je nekonkurentno, neučinkovito i spororastuće – dodaje J. Belošević-Matić.
Nevenka Baran, glasnogovornica Visokoga trgovačkog suda, kaže da se pred trgovačkim sudovima vodi 769 stečajnih postupaka. Tijekom 2009. otvoreno je 498 stečajeva, a lani 394! Broj pokrenutih stečajeva ovisi, kaže, o složenosti postupka utvrđivanja stečajnih razloga. Do kraja rujna 2010. primili su 994 prijedloga za otvaranje stečaja – 38% više nego cijele 2009. kad su dobili 717 prijedloga.
Zao mi je za takvu situaciju. Vjerojatno ima mnogo firmi kao hhrvoje10 koji su prisiljeni u stecaj i blokirani jer njima nisu platili njihove musterije. Ja licno u mojoj firmi ne odobravam odgodjeno placanje na nasu robu, pa tih problema nemam. Principijelno, ako moj kupac nije trgovac kojemu treba vrijeme da preproda robu, zasto mu treba odgodjeno placanje, 30, 60, 90 dana?