Protekla je godina bila, recimo to tako, pogubna za tržište nekretnine. Prodaja stanova, kuća... gotovo je potpuno izostala. Banke su zavrnule slavinu i uskratile kredite, kupci zabrinuti za gubitak radnog mjesta i ako su mogli doći do kredita nisu se usudili, građevinari su na koljenima jer ne mogu prodati sagrađene stanove... Banke, u dogovoru s graditeljima čije su investicije financirale, bile su ponudile stanove na akciji, ali ispalo je da su cijene najviše spuštene iznimno skupim nekretninama, a vrlo malo onim stanovima koje bi si prosječan kupac mogao priuštiti. No, bankari su sada, sudeći prema njihovim izjavama, shvatili da se situacija ne da spasiti te razmatraju mogućnost da otpišu neprodane stanove te ih prodaju po bilo kojoj cijeni kako bi barem malo smanjili gubitke. Bankama je kriza očito otvorila oči te su sada priznale da su financirale svakakve projekte, loše, neprofitabilne... Zapanjuje kako olako sada financijaši priznaju da su praktički kreditirali škart-projekte. Ispada da su banke davale novac, a da ih pritom nije bilo briga prolazi li taj projekt na tržištu, ima li ikakvu opravdanost, hoće li biti profitabilan. Sve to naše bankare očito nije zanimalo. Barem sami tako sada kažu. No, hoće li, odluče li banke zaista otpisati neprodane stanove, te kvadrate prodati budzašto? Teško. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama, kaže da će se i za te stanove formirati tržište i da će se i oni prodavati po tržišnoj cijeni.
– Sada je ključno da banke nastave financirati projekte, ali ovaj put kvalitetne – poručio je Ranilović. No, što točno znači kvalitetan projekt? Ranilović kaže kako s pozicije investitora to znači da je to projekt koji će vratiti uloženi novac, a s pozicije kupca to znači kvalitetnu mikrolokaciju, dobro riješenu arhitekturu i urbanizam, da je cijena primjerena lokaciji...
– Činjenica je da su banke dosad financirale projekte, a da nisu pitale ni svoje stručnjake za nekretnine što o njima misle – uvjeren je Ranilović. Neophodno je, nastavio je, prije pokretanja bilo kakvog projekta napraviti istraživanje tržišta te ustanoviti ima li on uopće kupaca. Ranilović također drži da kupci nemaju što čekati daljnji pad cijena koje su dosad srušene za 20 posto.
– Na tržištu postoje dobre i loše nekretnine, one dobre naći će kupce, one loše neće. Krivo je i uvjerenje investitora da će njihove nekretnine, makar bile i loše, biti prodane zbog pomanjkanja konkurentskih stanova – poručio je Ranilović. Prema posljednjim podacima, promet nekretnina je u Hrvatskoj ove godine, dodao je, pao za 25 do 30 posto. Iako su prve procjene govorile od 70 do 80-postotnom padu prodaje stanova, kuća... ispada da su to bili podaci obrađeni na malom uzorku i nisu pokazivali pravo stanje stvari. Tražena cijena stanova pala je, pak, za 11 posto.
Kako bi se tržište nekretnina pomaknulo s mrtve točke, nedavno je odlučila intervenirati i Vlada iako dosad još nije otkrila koje će to konkretne mjere biti. Dubravko Ranilović, pak, kaže da bi se država ponajprije trebala postaviti kao medijator između banaka i građana. I to, primjerice, uz garancijski fond koji bi građanima, za početak, jamčio tri godine fiksne kamate na stambeni kredit. Iz tog bi fonda država poticala investitore, a premijerka Kosor na idućoj bi sjednici Vlade mogla predstaviti fondove za gospodarsku suradnju za čije su financiranje zainteresirane banke i osiguravajuća društva. Ranilović dodaje da je nužno izraditi strategiju, odnosno plan stanogradnje, nužno je i smanjiti komunalna davanja koja opterećuju investicije. Graditelji su odmah nakon premijerkine najave poticanja stanogradnje predložili da se uvede subvencioniranje kamata na stambene kredite, da se onaj tko kupuje prvu nekretninu oslobodi plaćanja PDV-a te da se osnuje državna agencija za stambeno zbrinjavanje koja bi jamčila 75 posto podignutog kredita. Te konkretne prijedloge bio je iznio Danijel Babić, direktor Profectusa.
Tada je rekao kako bi te mjere pomogle kupcima da ponovno počnu kupovati nekretnine, ali i građevinarima koji muku muče zbog neprodanih stanova.
Na potpuno zamrlom tržištu nekretnina prvi su svoje pogreške priznali bankari i spremni su platiti cijenu svojih zabluda. Za razliku od investitora, bankari su se već pomirili s tim da na neprodanim stanovima više ne mogu profitirati te najozbiljnije razmišljaju o otpisu dugova i prodaji “promašenih stanova” po bilo kojoj cijeni da bi barem malo smanjili gubitke.
Predsjednik uprave Raiffeisen Consultinga Dražen Nikolić rekao je na okruglom stolu o stanju na tržištu nekretnina, koji je organizirala konzultantska kuća Colliers International, da su banke priznale svoje pogreške u financiranju svakojakih projekata i da su za razliku od investitora, koji se i dalje vode samo profitom, spremne za to platiti cijenu.
– Banke su spremne sto posto otpustiti gubitke s neprodanih stanova i ući u financiranje novih, kvalitetnih projekata kojima će pokriti te gubitke. Spremni smo platiti pogreške iz prošlosti i bit ćemo zadovoljni ako na neprodanim stanovima smanjimo gubitke i samo 10 posto. Tu više nije riječ o dobiti, nego o minimiziranju gubitaka, a građevinari pokušavaju spasiti nešto što se više spasiti ne da – kazao je Nikolić i dodao da se to neće dogoditi iduće godine jer će učiniti “sve, pa opet sve” prije nego što se odluče na rasprodaju stanova.
Na raspravi su sudjelovali i asistentica direktora PBZ nekretnina Zvjezdana Kuštrak i marketinški menadžer Erste nekretnina Robert Pokrovac koji nisu oponirali prvi put javno izrečenoj najavi o otpisu nekih stanova.
Nitko ne zna kolika je zapravo količina neprodanih stanova, a stručnjaci iz sektora barataju brojkom od osam do 13 tisuća. To je potencijal koji bi se uskoro mogao naći na rasprodaji. Glavni problem tih stanova jest to što su građeni neplanski, bez istraživanja tržišta i potreba kupaca, tako da ni niska cijena nije dovoljan razlog da se prodaju. Direktorica Colliersa Vedrana Likan strahuje, pak, da bi većina loših stanova mogla ostati neprodana.
– Velik dio tih stanova ostat će možda neprodan jer cijene ne mogu pasti 50 i više posto – kazala je V. Likan.
Od nešto više od 600 stanova koje je Raiffeisen ove godine ponudio na akciji prodana su 204 stana, a u 2010. očekuju da će ih prodati još 200 do 300. Novac kupcima nije najveći problem jer je od 204 stana koje su prodali na akciji njih “čak 80 posto plaćeno gotovinom, a samo 20 posto na kredit”, istaknuo je Nikolić.
– Kupci priželjkuju cijenu kvadrata od 1000 eura, a kad dođu, uvjere se da to ne vrijedi ni 100 eura – upozorio je Nikolić.
Da cijena nije glavni kriterij u kupnji stana, stručnjaci ističu kupce koji dođu pogledati stan od 1400 eura po kvadratu te se većinom razočaraju i odluče se za kupnju skupljega stana.
Po istraživanju Global Property Guidea iz veljače ove godine, cijena četvornog metra stana u Zagrebu među najskupljima je na svijetu. I na Zapadu su cijene stanova u ovoj kriznoj godini pale i više od 15 posto koliko je prosječni pad cijena u Zagrebu, tako da se taj odnos još više poremetio na štetu Zagreba. S prosječnom cijenom kvadrata od 3215 dolara Zagreb je po cijeni stanova na kraju prošle godine bio skuplji od gradova poput Berlina (3030 dolara), Budimpešte (2868), Istanbula (1221), Lisabona (2891), New Delhija (3171), Sofije (2877), Rio de Janeira (2441), Buenos Airesa (2293 dolara)...
Za visoku cijenu stanova u Hrvatskoj u odnosu na kupovnu moć ponajviše su krivi špekulanti zemljištem. Oni i dalje najviše zarađuju na tržištu nekretnina, slažu se svi stručnjaci iz sektora. Zemljište tvrdoglavo drži cijenu, a posljedica je i porezne politike, drže stručnjaci. – Na nekim lokacijama zemljište u ukupnoj cijeni kvadrata sudjeluje čak sa 35 posto, a standard je do dvadeset posto – zaključio je Ranilović. Kako bi se tržište nekretnina pomaknulo s mrtve točke, nedavno je odlučila intervenirati i Vlada iako dosad još nije otkrila koje će to konkretne mjere biti. Dubravko Ranilović pak kaže da bi se država ponajprije trebala postaviti kao medijator između banaka i građana. I to, primjerice, preko garancijskog fonda koji bi građanima, za početak, jamčio tri godine fiksne kamate na stambeni kredit. Preko tog fonda država bi poticala investitore, a premijerka Kosor na idućoj bi sjednici Vlade mogla predstaviti fondove za gospodarsku suradnju za čije su financiranje zainteresirane banke i osiguravajuća društva. Ranilović dodaje kako je nužno izraditi strategiju, odnosno plan stanogradnje, nužno je i smanjiti komunalna davanja koja opterećuju investicije. Graditelji su odmah nakon premijerkine najave poticanja stanogradnje predložili da se uvede subvencioniranje kamata na stambene kredite, da se onaj tko kupuje prvu nekretninu oslobodi plaćanja PDV-a te da se osnuje državna agencija za stambeno zbrinjavanje koja bi jamčila 75 posto podignutog kredita. Te konkretne prijedloge bio je iznio Danijel Babić, direktor Profectusa.
Tada je rekao kako bi te mjere pomogle kupcima da ponovno počnu kupovati nekretnine, ali i građevinarima koji muku muče zbog neprodanih stanova.
Na potpuno zamrlom tržištu nekretnina prvi su svoje pogreške priznali bankari i spremni su platiti cijenu svojih zabluda. Za razliku od investitora, bankari su se već pomirili s tim da na neprodanim stanovima više ne mogu profitirati te najozbiljnije razmišljaju o otpisu dugova i prodaji “promašenih stanova” po bilo kojoj cijeni da bi barem malo smanjili gubitke.
Predsjednik uprave Raiffeisen Consultinga Dražen Nikolić rekao je na okruglom stolu o stanju na tržištu nekretnina, koji je organizirala konzultantska kuća Colliers International, da su banke priznale svoje pogreške u financiranju svakojakih projekata i da su za razliku od investitora, koji se i dalje vode samo profitom, spremne za to platiti cijenu.
– Banke su spremne sto posto otpustiti gubitke s neprodanih stanova i ući u financiranje novih, kvalitetnih projekata kojima će pokriti te gubitke. Spremni smo platiti pogreške iz prošlosti i bit ćemo zadovoljni ako na neprodanim stanovima smanjimo gubitke i samo 10 posto. Tu više nije riječ o dobiti, nego o minimiziranju gubitaka, a građevinari pokušavaju spasiti nešto što se više spasiti ne da – kazao je Nikolić i dodao da se to neće dogoditi iduće godine jer će učiniti “sve, pa opet sve” prije nego što se odluče na rasprodaju stanova.
Na raspravi su sudjelovali i asistentica direktora PBZ nekretnina Zvjezdana Kuštrak i marketinški menadžer Erste nekretnina Robert Pokrovac koji nisu oponirali prvi put javno izrečenoj najavi o otpisu nekih stanova.
Nitko ne zna kolika je zapravo količina neprodanih stanova, a stručnjaci iz sektora barataju brojkom od osam do 13 tisuća. To je potencijal koji bi se uskoro mogao naći na rasprodaji. Glavni problem tih stanova jest to što su građeni neplanski, bez istraživanja tržišta i potreba kupaca, tako da ni niska cijena nije dovoljan razlog da se prodaju. Direktorica Colliersa Vedrana Likan strahuje pak da bi većina loših stanova mogla ostati neprodana.
– Velik dio tih stanova ostat će možda neprodan jer cijene ne mogu pasti 50 i više posto – kazala je V. Likan.
Od nešto više od 600 stanova koje je Raiffeisen ove godine ponudio na akciji prodana su 204 stana, a u 2010. očekuju da će ih prodati još 200 do 300. Novac kupcima nije najveći problem jer je od 204 stana koje su prodali na akciji njih “čak 80 posto plaćeno gotovinom, a samo 20 posto na kredit”, istaknuo je Nikolić.
– Kupci priželjkuju cijenu kvadrata od 1000 eura, a kad dođu, uvjere se da to ne vrijedi ni 100 eura – upozorio je Nikolić.
Da cijena nije glavni kriterij pri kupnji stana, stručnjaci ističu kupce koji dođu pogledati stan od 1400 eura po kvadratu te se većinom razočaraju i odluče se za kupnju skupljega stana.
Po istraživanju Global Property Guidea iz veljače ove godine, cijena četvornog metra stana u Zagrebu među najskupljima je na svijetu. I na Zapadu su cijene stanova u ovoj kriznoj godini pale i više od 15 posto koliko je prosječni pad cijena u Zagrebu, tako da se taj odnos još više poremetio na štetu Zagreba. S prosječnom cijenom kvadrata od 3215 dolara Zagreb je po cijeni stanova na kraju prošle godine bio skuplji od gradova poput Berlina (3030 dolara), Budimpešte (2868), Istanbula (1221), Lisabona (2891), New Delhija (3171), Sofije (2877), Rio de Janeira (2441), Buenos Airesa (2293 dolara)...
Za visoku cijenu stanova u Hrvatskoj u odnosu na kupovnu moć ponajviše su krivi špekulanti zemljištem. Oni i dalje najviše zarađuju na tržištu nekretnina, slažu se svi stručnjaci iz sektora. Zemljište tvrdoglavo drži cijenu, a posljedica je i porezne politike, drže stručnjaci. – Na nekim lokacijama zemljište u ukupnoj cijeni kvadrata sudjeluje čak sa 35 posto, a standard je do dvadeset posto – zaključio je Ranilović.
dva puta isti tekst...vjerojatno da bolje zapamtimo!