U tjedan dana kuna pala 0,6%

S istekom turističke sezone i smanjenim priljevom deviza, kuna je u tjedan dana oslabjela 0,6% prema euru, a prema dolaru 1,6 posto.

Na današnjoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj eura prema kuni iznosi 7,47 kuna, što je najveća vrijednost od svibnja ove godine. Otkupljujući višak deviza, središnja je banka ovo ljeto branila da tečaj ne padne ispod 7,40 jer je vrludanje tečaja uvijek dvosjekli mač. S njegovim jačanjem trpe domaći robni izvoznici i turistička branša, dok se slabljenje kune pretvara u noćnu moru dužnika s deviznom klauzulom. Primjerice, osobi koja ima 300 eura kredita, ovaj će mjesec rata biti veća 23 kune u odnosu na kolovošku. Naglo jačanje eura koja je krenulo od početka rujna bankarski analitičari opisuju kao posljedicu povećane potražnje za devizama od strane tvrtki, banaka i institucionalnih ulagača, koji očito zatvaraju neke svoje inozemne obaveze. U središnjoj banci bez nervoze prate novčane tijekove i zasad nema naznaka da će intervenirati.

Tečaj kune prolazi kroz uobičajene sezonske oscilacije, s vrlom malim odmakom prema gore ili dolje, no gleda li se dulji vremenski period evidentno je da kuna jača, i taj proces više pogoduje dužnicima. Očekuje se da će ove jeseni krenuti i javna rasprava o uvođenju eura, o čemu postoji velika suglasnost između Vlade i vodstva središnje banke. Hrvatska narodna banka obećala je pripremiti analizu iz koje će se vidjeti sve posljedice takvog poteza na ekonomiju i društvu, a Vlada bi na proljeće iduće godine mogla i formalno uputiti zahtjev za ulazak u tečajni mehanizam eurozone. U idealnim bi okolnostima, euro mogao postati hrvatska valuta najranije za sedam godina. Kad je riječ o dolaru, čiji je srednji tečaj 6,25 kuna za jedan USD, na njegovu su volatilnost proteklih tjedana utjecali uragani, ali i zaoštravanje odnosa sa Sjevernom Korejom.