Kratki predah koji je bankama stigao nakon epizode ‘švicarca’ nije dugo potrajao. S prvim danima prošle godine koncern Agrokor, jedan od najizdašnijih i najvećih klijenata, rapidno je otklizao pred vrata bankrota. Dok je s jedne strane ogolio bankarske prakse ponašanja erodirajući profitabilnost i rezultate, slučaj će briljantno ilustrirati funkcioniranje ekonomije po uzusima ‘crony’ kapitalizma, a potom u 2018. kulminirati političkom krizom i ostavkom potpredsjednice Vlade Martine Dalić. Iako se ljuljanje koncerna kalkuliralo sistemskim rizikom zbog čega i donesen pravni presedan u vidu tzv. ‘lex Agrokora’, cjelokupan utjecaj na ekonomiju pokazao se ograničenim. Nacionalni BDP ostao je bez oko 0,2 – 0,3 postotna boda u domeni investicija svih igrača u lancu koji su došli u probleme.
No, stabilno okruženje, porezne izmjene koje su povećale raspoloživi dohodak građana, obaranje rekorda u turističkoj sezoni na krilima sigurnosne rente i gospodarski rast od blizu 3 posto u konačnici se pozitivno reflektirao i na banke. Premda su gubici koncerna i povezanih tvrtki značili 4,3 milijarde kuna udara novih rezervacija taman kada se očekivalo da će loši krediti pasti na jednoznamenkaste razine, 25 domaćih kreditora uspjelo je zadržati relativno visoku profitabilnost. Dok je operativni rezultat kao i ranijih godina više-manje uspješno odolijevao pritiscima rekordno niske cijene novca, slabije zarade posljedica su povećanih ispravaka vrijednosti i rezervacija. Dobit prije oporezivanja dosegnula je 2017. godine 3,9 milijardi kuna, 2,2 milijarde kuna manje nego prethodne godine što je de facto bila cijena kolapsa. Posljedično su i pokazatelji profitabilnosti pali pa se povrat na kapital spustio na 6,1 posto, a povrat na imovinu na 1,1 posto. Ukupna imovina bankarskog sektora povećana je za 2,6 milijarde kuna, na 391,3 milijarde kuna.
Najbolji rezultat na koncu godine ostvarila je Privredna banka Zagreb, 1,67 milijardi kuna bruto dobiti te aktivom od 75,8 milijardi kuna, odnosno oko petine bankarskog kolača. Tržišni lider Zagrebačka banka godinu je zaključila s milijardu kuna bruto dobiti i 102 milijarde kuna imovine. Erste banka u vlasništvu istoimene austrijske grupacije zabilježila je oko 811 milijuna, slijedi Raiffeisen s 475 milijuna kuna dobiti prije poreza, Addiko sa 153 milijuna i HPB s 12 milijuna. Od većih igrača udar na rezultat najviše je osjetio Sberbank sa 158 milijuna kuna gubitka te Splitska u kojoj je minus dosegnuo 98 milijuna kuna. Konsolidacija bankarskog tržišta nastavljena je i u 2017. Mađarski OTP kupnjom Splitske banke postaje četvrti igrač po veličini u Hrvatskoj.
Početkom godine završena je sanacija Jadranske banke u kojoj će državni HPB započeti dubinsko snimanje potom u 2018. i akvizirati tu malu dalmatinsku banku. U znaku eskalacije problema s kapitalom i manjkom strateških ulagača godina je prošla za Tesla banku nad kojom će na proljeće 2018. naposljetku biti otvoren stečajni postupak koji će označiti kraj jednog bankarskog eksperimenta. Premda će sredina 2018. ipak donijeti sklapanje nagodbe većine vjerovnika koncerna, ali i najave sudskih tužbi onih nezadovoljnih, banke bi i u slučaju da dogovor nije postignut kao sustav ostale stabilne i dobro kapitalizirane. Dobar dio razloga za to može se tražiti u činjenici da je Hrvatska narodna banka u četiri godine do 2016. od banaka tražila da smanjuju (pre)veliku izloženost, nerijetko i prikriveno kreditiranje toj kompaniji, ma kako se u tom trenu ‘blue-chipom’ činila. Pitanje koje ostaje otvoreno za 2018. i kasnije godine, jest hoće li novi Agrokor imati pristup financiranju i pod kojim uvjetima.