Vlada je imenovala šest povjerenstava koja će nadzirati trošenje državnog novca – uz središnje Povjerenstvo za dubinsku analizu državnog proračuna, imenovano ih je još pet koja će pratiti rashode za zaposlene, subvencije, sustav zdravstva, poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te porezne rashode. Odluka o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna donesena je, kako stoji u dokumentu, zbog izrade mjera koje će dovesti do smanjenja javne potrošnje uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskog novca te uz najmanji mogući negativan učinak na postojeću razinu javnih usluga.
No prema toj tvrdnji mnogi su skeptični. Veća je vjerojatnost da je odluka osmišljena kao opravdanje pred Vijećem Europe koje će u ožujku tražiti predočenje mjera. Plan je da povjerenstva dokumente s predloženim rezanjem neproduktivnih troškova i većom učinkovitosti isporuče do veljače, što je svakako prekratak rok. Predsjednici pet povjerenstava dolaze iz redova Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije, no kako se čuje, ni sami prije objave odluke nisu znali da će ih se uključiti u taj posao. Ravnateljica Instituta za javne financije Katarina Ott nije htjela ništa komentirati, a ravnateljica Ekonomskog instituta Dubravka Jurlina Alibegović rekla nam je da će zadužene osobe iz instituta dati sve od sebe da naprave taj posao što bolje.
– Još nismo od Ministarstva financija dobili uputu o izradi dubinske analize pa ne možemo krenuti u posao. Svakako bi bilo bolje da se je više vremena za takav ozbiljan posao. Očekujemo da se naši prijedlozi prihvate – kaže Jurlina Alibegović. Da Vlada ne zna upravljati državnim proračunom, često upozorava i Europska komisija, a da je tome tako, jasno je zbog učestalih rebalansa. Pa čim je predložen proračun za sljedeću godinu, od stručnjaka se moglo čuti da je nerealan i kako će ubrzo uslijediti rebalans. Procjene kretanja BDP-a, prihoda ili deficita uvijek su u nerazmjeru s prognozama ekonomskih stručnjaka. U proceduri prekomjernog deficita za ovu je godinu zadano da deficit ne smije biti veći od 4,6 posto, Vlada ga je u ožujku svela na tu razinu, no samo na papiru jer – porastao je na pet posto.
>> Okrugli stol Martine Dalić: Hrvatskoj treba ustavno ograničenje na visinu deficita
>> Javni dug galopira prema 100 posto BDP-a, situacija je neizdrživa