Svugdje u eurozoni padaju cijene, no u središnjoj i istočnoj Europi nema opasnosti od deflacije, složili su se sudionici panel diskusije o stabilnosti i monetarnoj politici na konferenciji Euromoney u Beču.
Monetarna stabilnost
- Inflacija i u Hrvatskoj usporava, u 2013. je iznosila 2,3 posto, a projekcija za 2014. je 1,3 posto. No, ne vidim opasnosti od deflacije. Dva su primarna razloga za pad cijena; smanjuju se cijene energije i hrane, a u prognozama se očekuje i daljnji pad ovih cijena koje imaju veliki udio u potrošačkoj košarici - istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić, sudionik panela.
Govoreći o monetarnoj stabilnosti i kamatnim stopama Vujčić je istaknuo da Hrvatska nije imala repo operacije već nekoliko godina, niti ima potrebe za njima. Kamate na tržištu novca na povijesno su niskim razinama, oko nule, kao i prinos na domaće trezorske zapise. Nastojat ćemo takvo okruženje zadržati i u 2014. i godinama koje dolaze. Donijeli smo i odluku o oslobađanju rezervi. Nešto što ima prinos nula posto sad se može pretvoriti u kredite za korporativni sektor. Po prvi put u svojoj povijesti HNB je uveo mjere za poticanje gospodarstva poručio je guverner.
Moje je osobno mišljenje da rok ne treba ni uvoditi. Bolje je mirnije raditi ono što se zna da je potrebno za uvođenje eura
Na pitanja o tome kako povećati konkurentnost i produktivnost u Hrvatskoj, guverner je napomenuo da je trošak po jedinici rada u Hrvatskoj u protekle četiri godine pao, prilagodilo se u krizi. To je jedan dio priče. No, hrvatski je problem privlačenje izravnih inozemnih investicija; Hrvatska nije dovoljno učinila u prošlosti da privuče investitore priznao je Vujčić.Za razliku od nas, guverneri Bugarske, Češke i Litve imali su što reći o svojim stranim investicijama i izvozu koji je, primjerice u Litvi, doživio pravi bum nakon krize u 2008. i 2009. Rumunjska se okrenula izvoznim nišama; tržištima Turske i sjeverne Afrike, no najjači im je trgovinski partner Njemačka koja i inače "vuče" ostale europske ekonomije.
Uvođenje eura
Vujčić je govorio i o tome da nam je deficit javnog sektora najveća opasnost i da trebamo drukčiji model rasta od onoga prije krize koji je bio zasnovan na osobnoj potrošnji i javnim ulaganjima.
Na pitanje o pristupanju Hrvatske eurozoni, Vujčić, inače najveći javni zagovornik uvođenja eura, ustvrdio je da je preduvjet za pokretanje pregovora na tu temu zaustavljanje putanje javnog duga. Udio javnog duga u BDPu ove će godine premašiti 60 posto i ima tendenciju rasta u 2014. Prije nego što javni dug krene padajućom stazom, mislim da ne treba ni počinjati razgovore o ulasku u eurozonu. To nam je "prior action" smatra guverner. Kad se to dogodi, kaže, možemo početi s razgovorima. Ne vidi potrebu niti za nekim zadanim rokom priključenja eurozoni.
- Moje je osobno mišljenje da rok ne treba ni uvoditi. Bolje je mirnije raditi ono što se zna da je potrebno za uvođenje eura. Onda, ovisno o rezultatima, odabrati povoljan trenutak za pristupanje pregovorima za eurozonu - zaključio je Vujčić. Na pitanje o tome bi li središnja banka trebala više savjetovati vladu, prokomentirao je da bi funkcije centralne banke i vlade trebale biti jasno razdvojene: Kao što mi ne volimo da nama se miješaju u ono što radimo, tako se ni mi nećemo miješati u njihov posao.
>>Jedine zemlje koje nisu ostvarile razinu BDP-a iz 2008. su Slovenija, Hrvatska i Grčka