Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras prije točno mjesec dana objavio je na stranicama svog ministarstva nacrt zakona o HGK, bez znanja nadležnog Ministarstva gospodarstva, te pozvao na javnu raspravu koja je završila u petak, ali čiji rezultati, odnosno primjedbe i sugestije poduzetnika nisu nigdje objavljene, a što bi se prema pravilima trebalo učiniti.
Tek je Maras izvijestio da većina poduzetnika podržava njegov nacrt prijedloga. Prema informacijama stiglo je više od 300 komentara poduzetnika na predloženi nacrt zakona, a većina njih je shvatila da bi Marasov prijedlog o neplaćanju članarina za male poduzetnike imao negativne posljedice jer ti poduzetnici tada ne bi bili članovi, pa ne bi ni imali pravo na usluge HGK koje su mnogo povoljnije ili besplatne za članove. A ti mali, koji čine oko 97 posto ukupnog broja članova, plaćaju članarinu tek 42 kune mjesečno. Prema računici HGK, posljedice bi bile pogubne i za samu instituciju.
– Kad bi se zakon primijenio od sljedeće godine, HGK bi ostao na samo 1200 članova, što bi značilo otpuštanje oko 400 djelatnika Komore, a bila bi upitna sudbina i županijskih komora. Zato predstavljanje tog prijedloga pod izlikom smanjenja tereta nije dobro jer bi se on samo povećao – kaže Domagoj Juričić, potpredsjednik HGK. Upravo zato je Ministarstvo gospodarstva, koje je i nadležno za rad HGK, više puta reklo da zakon nikako ne smije ići po hitnom postupku, a što Maras zagovara. Navodno će Vrdoljakovo ministarstvo uskoro izaći sa svojim prijedlogom, a u kojem bi se tražilo da poduzetnici s prihodom manjim od milijun kuna i start-up tvrtke do treće godine ne plaćaju članarinu, ali da se, bez obzira na to, tretiraju kao članovi.
Brzinska izmjena zakona bez prijelaznog razdoblja, kako Maras predlaže, u stvari je trenutačno borba za populizam, a koja se može dobiti s obzirom na nepopularnost i pad ugleda HGK nakon otkrića afera pod vodstvom Nadana Vidoševića. No u HGK smatraju da to nije rješenje jer ta institucija mora vratiti ugled i biti na usluzi poduzetnicima, kojima i mora odgovarati za svoj rad, a ne Vladi kako Maras predlaže.
– Uloga ove institucije sada može biti važna za izlazak iz krize, trebali bismo imati veću ulogu u gospodarskoj diplomaciji i raditi, primjerice, na uvođenju dualnog obrazovanja po uzoru na Njemačku ili Austriju – kaže Juričić.
Nedavno je stiglo je i pismo EK u kojem se kaže da se s pozornošću prate zbivanja oko HGK i nisu zadovoljni što se Vlada previše miješa u rad te institucije. U konačnici, izgleda da će opet prevagnuti upravo odluka Vlade, odnosno, hoće li premijer poslušati svog stranačkog kolegu Gordana Marasa ili HNS-ova Ivana Vrdoljaka, čijim su prijedlozima u HGK naklonjeniji, ali s kojima SDP već dulje vrijeme ''ratuje'' zbog sudbina velikog broja tvrtki.
>>Dok SDP i HNS ratuju, propadaju državne tvrtke sa 5000 radnika
milanovic je prica za sebe politicar bez glave I repa prica se da je jos u politickome pubertetu