Iz dugogodišnjeg iskustva znam da su se ljudi na hrvatskim prostorima naviknuli birati zanimanje metodom procjene kojim putem će lakše do svjedodžbe ili diplome, a često i ugledanjem u zanimanja roditelja. Nažalost, vrlo malo ljudi pokušava otkriti koje sve afinitete u sebi nosi, zatim ih objektivno usporediti s budućim stanjem na tržištu rada i mogućnostima napredovanja u karijeri te tako odabrati zanimanje i instituciju koja će omogućiti najviše znanja.
Iskustvo i certifikat
Da je to tako, zasigurno bismo imali puno više od samo 10 posto srednjoškolaca koji žele biti inženjeri.
A inženjerska zanimanja svugdje su u svijetu pa i kod nas iznadprosječno tražena, plaćena i nude odlične perspektive u Hrvatskoj i EU. Pribrojimo li tome i to da dokazano nismo spremni na kompromise, jer se prema istraživanjima Međunarodne organizacije rada samo dva posto odraslih u Hrvatskoj obrazuje i nakon završene škole ili fakulteta, moramo se zapitati: propuštamo li prilike za bolji posao ili uspješnu karijeru?
Područje koje pratim već petnaest godina jest računarstvo i informacijske tehnologije, jer sam profesionalno i poslovno vezan za njih, a i kad sam odlučivao o svojem životnom pozivu, uvidio sam da će se u tome području dogoditi mnogo toga zanimljivog i da postoji globalna perspektiva.
Unatoč stanju u ekonomiji, krajem prošle godine Europska komisija procijenila je da će do kraja 2015. godine u Europskoj uniji nedostajati čak 400.000 profesionalnih informatičara.
Potvrdilo nam je to i najnovije istraživanje njemačkog udruženja za informacijske tehnologije (BITKOM), prema kojem je broj otvorenih radnih IT mjesta u Njemačkoj narastao na 43.000 te da imaju sve više problema sa zapošljavanjem profesionalaca.
Već sada su otvorene mogućnosti zapošljavanja hrvatskih građana na tako visoko tehnološkim poslovima bez obzira na to što još nismo članica Europske unije.
Najviše se u prvome redu traže softverski inženjeri, odnosno programeri. Kao i na hrvatskom tržištu rada, dvije su dominantne tehnologije za koje se traži ekspertiza – Microsoft NET ili Java. Potrebe se javljaju za sistemskim inženjerima/administratorima za Microsoft poslužitelje, ali i mrežnim administratorima.
Poslodavci često uz iskustvo traže i međunarodne certifikate. Visokoškolska diploma je prednost, no nije presudna ako pojedinac ima znanja, iskustva i certifikat.
Potražnja za kadrom
Što se tiče zapošljavanja u hrvatskom ICT sektoru, prilike se treba tražiti među tri potencijalne mogućnosti: zapošljavanje u IT tvrtkama ili informatičkim odjelima, pokretanje vlastitog posla ili možda dodatnog posla koji se može raditi za domaće klijente, ali i nuditi na globalnom tržištu.
Gledajući analizu koju su proveli Algebra i MojPosao na internetskom tržištu rada nakon pada broja oglasa u kategoriji IT telekomunikacije krajem 2008. godine, posljednje tri godine raste broj oglašenih radnih mjesta za IT profesionalce u Hrvatskoj, a anketa poslodavaca pokazala je i ove godine da tvrtke planiraju povećavati broj zaposlenih u IT sektoru. Naime, od 400 poslodavaca koji zapošljavaju ponajveći broj profesionalnih informatičara čak 96% najavilo je daljnja zapošljavanja.
Profili koji se najviše traže i dalje su vezani za razvojne tehnologije – programeri, web dizajneri, web developeri, stručnjaci za baze podataka, a slijede ih sistemski inženjeri ili mrežni administratori.
Kada je posrijedi samostalno zapošljavanje, nikako se ne smije smetnuti s uma koliko je IT zapravo otvoren i pruža mogućnosti. Jer raditi se može za male klijente iz okruženja, ali jednako tako i za globalne naručitelje koji preko internetskih portala nude projekte i prikladnu kompenzaciju.
Svakog dana otvaraju se tvrtke koje nude usluge web dizajna i developmenta, održavanje računalnih sustava za male i srednje tvrtke, internetski marketing i sl. Vjerujem da za sve njih ima posla kad sagledamo gdje se nalazimo kad je riječ o informatizaciji.
Najobičnija reklama za "Algebru"...