- Jadran je ljeti pun turista, a naši proizvodi sa sjevera na moru teško prolaze, pogotovo u Dalmaciji. Trebalo bi više ulagati u promociju domaćih proizvoda koji bi se mogli nuditi stranim turistima - kaže Mirjana Črnčec iz OPG-a Črnčec iz Nedelišća, gdje je održan 2. Regionalni plac pokrenut na poticaj Međimurske županije. Obitelj Črnčec se proizvodnjom voćnih vina od višnje, aronije, šljive, kupine i ribizle bavi 15 godina, osvajaju nagrade na međunarodnim natjecanjima, a najviše prodaju na kućnom pragu i u okolici. Plasman na destinacijama na obali bio bi pravo rješenje, oživotvorenje onoga što se popularno naziva povezivanje “zelene” i “plave” Hrvatske. Na Regionalnom placu u dvorani MESAP-a okupilo se više od 90 izlagača, dvostruko više nego na prvom, što potvrđuje da mali proizvođači željni izravnog kontakta s kupcima.
Raste broj izlagača
- Jako mi je drago što Međimurje ponovno postaje primjer Hrvatskoj u nečemu što bi si Hrvatska trebala definitivno uzeti kao svoj prioritet u razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i njezinoj zaštiti. Mi smo na lokalnoj razini u prvom koraku povezali one koje nude turističke sadržaje s lokalnim OPG-ovima, pa od njih otkupljuju zdravu i domaću hranu koju onda nude turistima. Ovo je sad drugi korak. Regionalni plac kao ideja Međimurske županije zamišljen je da promovira kvalitetnu, domaću, frišku poljoprivrednu proizvodnju. Imamo već sad 92 izlagača kojima je samo trebao prostor, infrastruktura i put do tržišta, a to smo im, evo, i omogućili. Drago mi je što su i neke druge županije prepoznale ovakav način pomoći domaćim proizvođačima i preuzele našu ideju, prenijevši je u svoje regije. To je i poruka cijeloj Hrvatskoj. Hrvatska danas uvozi hrane u vrijednosti dvije milijarde eura godišnje, to je 15 milijardi kuna, a definitivno imamo prostora za povećanje domaće proizvodnje, posebno imajući u vidu 100 milijuna noćenja koje Hrvatska ostvaruje u vrijeme turističke sezone. To je 100 milijuna doručaka, ručkova i večera - ističe međimurski župan Matija Posavec.
Svoj štand na sajmu je imao i OPG Pocedulić iz Gornjeg Kućana u Varaždinskoj županiji. Bave se proizvodnjom bezglutenskih pseudožitarica i žitarica, pretežito heljde, prosa i amaranta, a siju i mak. - Radimo certificiranje u Zavodu za javno zdravstvo, imamo heljdinu kašu, heljdinu brašno, heljdin gris, prosenu kašu, mak i amarant u zrnu. Naše brašno ima oznaku Ministarstva poljoprivrede “Brašno hrvatskih polja” i jedino je zasad takvo u Hrvatskoj. Imamo u ponudi i pregršt jastuka punjenih heljdinim ljuskicama, od dječjih do onih za odrasle, kao i za razne namjene - spavanje, antidekubitus, putovanja, odmor... Prednost takvih jastuka je, uz ostalo, i cirkulacija zraka. Ne znojite se noću dok spavate i oni se anatomske prilagode vratnom dijelu kralježnice. Mogu se grijati i hladiti, pa služe kao toplo-hladni oblozi - priča nam Tamara Pocedulić. OPG je osnovan 2006. godine i ima dva člana. Planiraju širiti gospodarstvo.
Udruživanje proizvođača
- Imamo dosta problema sa zemljištem, obrađujemo oko 70 hektara, no na čak 165 parcela. Problem je, dakle, s parcelizacijom. Nemamo sreće kao u Slavoniji, gdje su parcele po 200 ili 300 hektara u komadu – kaže Tamara Pocedulić. Regionalni plac je, dodaje, izvrsna ideja jer nudi mogućnost udruživanja proizvođača na jednoj lokaciji, kako domaćih iz nekoliko županija, tako i iz susjednih država. - Atmosfera je fantastična, takve dosad nije bilo ovdje na sjeveru - napominje Tamara Pocedulić. Luka Ivoš iz OPG iz Virovitičko-podravske županije, koja je bila županija partner, nabraja nam što sve proizvodi, od bučina ulja do hladno-prešanih ulja crnog kima, lana, marelice, oraha, suncokreta, konoplje i cameline sative. - Camelina sativa je podlanak, a neki ga još nazivaju “bolji lan”. To je nešto kao lan, ali daje kvalitetnije i stabilnije ulje od lanenog, što dulje stoji u boci sve je bolje, pa ako stoji i tri i više godina. Prodajemo i koštice i brašno od bundevinih koštica. U poljoprivredi je stanje kakvo jest, svatko mora pronaći svoj proizvod s kojim može biti rentabilan i konkurentan. Bez poticaja teško da bi ljudi opstali. Nas šestero živi od OPG-a, uzgajamo i pšenica, suncokret, ljekovito bilje... Za pristojan život imamo, ne za neku raskoš – veli. I dok su odrasli razgledavali štandove, za najmlađe je u organizaciji Večernjeg lista pripremljen dječji program s igrama uz animatore i crtanjem, kao i gastro show. Poznata međimurska kuharica Slađana Herman pripremala je svinjski file kuhan u bučinom ulju i naknadno zapečen, te međimurski rižoto, odnosno kašoto.
Interes Mađara
- Radi se od ječma, prosa, mlečeca, špinata i graška. Nazvali smo ga kašoto jer su se spojile dvije kaše, pa nije rižoto, nego kašoto – pojasnila je. Kad je spiker najavio podjelu besplatnih porcija, u trenu se stvorio dugačak red. Posjetitelji su uživali i u mesu s roštilja, a za glazbu se pobrinuo Tamburaški sastav Kumovi. Dio svog bogatog znanja o biodinamičkoj poljoprivredi prenijela je na predavanju Bernarda Orehovec, a održan je i sastanak o mogućem povezivanju Međimurskog sajma poduzetništva u Nedelišću s drugim najvećim sajmom u Mađarskoj Szentlőrinci Gazdanapok. Uz goste iz Mađarske, izlagali su i Slovenci. - Mi smo iz Udruge vinara Lendava, predstavljamo naša vina iz podruma šest vinogradara koji su ovdje zastupljeni. Regionalni plac je pun pogodak - kaže predsjednik udruge Jože Kleiderman. Na Regionalnom placu, pod sloganom “zdravo, friško i domaće”, izlagali su i proizvođači meda, mesa, povrća... - Uzgajamo bukovače, svježe, sušene, mljevene i ukiseljene, a I kruh od mljevenih bukovača. Sve na ekološki način - veli Nadica Kišćinal iz OPG u međimurskoj Orehovici. Davor Krznarić, predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije, nije krio zadovoljstvo pozivom domaćina.
Problem skrivenih potpora
- Zanimanje je veliko, zadovoljni smo čak i s prodajom, i zato sve pohvale organizatorima i domaćinima. Dolazit ćemo i ubuduće. Važno je biti što bliže kupcima. Država treba više ulagati u promociju domaćih proizvoda, osvješćivati domaće kupce da kupuju provjereno, kod poznatih proizvođača za koje su sigurni da ne lažiraju. Sve zapadne zemlje su odradile tu vrstu promocije. Njima je, u principu, već tradicija da se kupuje domaće, a ako nema domaćih, teško uzimaju stranu uvoznu robu. Mi konkretno imamo problem s jabukom iz Poljske gdje, po nama, imaju skrivene potpore jer po ovim cijenama ne mogu proizvoditi. Radi se na promociji, ali treba još više, a i mi proizvođači se moramo više angažirati – ističe Davor Krznarić. Zadovoljan je i Bojan Mijok, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije te direktor sajma Viroexpo. - Jako nam je drago što smo kao županija partner na ovom novom projektu Regionalnog placa. Zagovaramo ovakav način prodaje i promoviranja domaćih proizvoda. Želimo da naša hrvatska hrana završi na hrvatskim stolovima, kako bismo jeli što zdravije, a ekonomija rasla. Posjećenost je odlična i čestitamo na izvrsnoj organizaciji. Svakako ćemo se odazvati i ubuduće – najavljuje Bojan Mijok.