Zvuči nevjerojatno, ali je istinito! Uz predsjednika Mesića, najglasnijeg promotora ideje o velikoj koaliciji SDP-a i HDZ-a, stao je vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj. I to, da situacija bude neobičnija, iz usta gospićko-senjskoga biskupa Mile Bogovića, kojeg se u medijima pojednostavnjeno opisuje kao pripadnika "desnog krila" među visokim svećenstvom. Biskup Bogović, tako, govori da, nakon Tuđmanova projekta pomirbe partizana, ustaša, domobrana, udbaša, proganjanih hrvatskih nacionalista..., on osobno nikad nije odbacio mogućnost ponovnog takvog približavanja. Uvjeren je, kaže, da je i danas potrebno krenuti od nepomirljivih stavova prema pomirbi, da će u tom duhu pozdrawviti približavanje HDZ-a i SDP-a te da je spreman podržati svaku koaliciju koja bi bila u prilog ovog naroda i ove države.
Ideju o velikoj koaliciji Mesić zagovara dugo. Sve dosad njegov se zagovor svodio na rekreativno razvijanje te teorije u intervjuima. Međutim, sad kad su HDZ i SDP u dlaku izjednačeni, predsjednikova se sklonost velikom savezu pretvorila u komunikacijsku ofenzivu. Iako SDP i HDZ odbacuju svaku pomisao na veliku koaliciju, Mesić uporno ponavlja da taj rasplet nije nerealan i da bi u kontekstu pristupanja Hrvatske EU bio čak i poželjan. HSP, pak, pokušava motivirati desne birače da glasove podari njima jer, upozorava Anto Đapić, samo pravaška brana može omesti veliku koaliciju, kojoj Mesić kumuje, a blagoslovlili su je i SDP-ovi i HDZ-ovi "sponzori" u Njemačkoj i Austriji. Koalicija HSS-HSLS-PGS strahuje da bi velika koalicija pluralizam svela na dvostranačje. Jedino HNS želi ostaviti dojam hladnokrvnosti, pa Vesna Pusić tumači da se Mesić zapravo izvlači od propitivanja je li više na ovoj ili na onoj strani.
Je li veliki savez samo tlapnja ili postoje temelji za kratkoročnu "crveno-crnu" budućnost Hrvatske?
Razlike su među njima brojne. SDP bi uskratio pravo glasa na domaćim izborima Hrvatima iz BiH. HDZ im ga jamči i, štoviše, na njihovim glasovima gradi svoj uspjeh. SDP bi maknuo vjeronauk iz škola, dok bi se HDZ čvrsto držao ugovora sa Svetom Stolicom, na temelju kojega je vjerski nauk Katoličke crkve i ušao u obrazovni sustav. SDP najavljuje poreze na kapitalnu dobit i imovinu, HDZ se tome protivi. HDZ je otvorio gradnju pelješkog mosta, SDP bi je zaustavio. SDP drži da građani na referendumu trebaju reći jesu li za pristupanje NATO-u. HDZ drži da referendum nije potreban.
Razlike između HDZ-a i SDP-a, barem kad je riječ o onima koje se najglasnije ističu, toliko su oštre da se na prvi pogled čini kako su izgledi za njihovu postizbornu suradnju minimalni, pa i manje od toga. No, ako se teza o velikoj koaliciji gleda na kratke staze, vidi se da među zakletim neprijateljima na strateškoj razini ima sličnosti.
Naravno, kad bi rezultati izbora bili takvi da nitko od njih ne bi mogao složiti stabilnu poslijeizbornu koaliciju. Obje su stranke zagovornice ulaska u Europsku uniju i suradnje s Haaškim sudom. I SDP i HDZ smatraju da su pravosudna reforma i borba protiv korupcije prioriteti svih prioriteta. Podudaraju se i u stavu da je državna administracija glomazna i prespora za zemlju malobrojniju od prosječne europske metropole...
To što je upravo biskup Bogović, koji se nikad nije ustručavao javno kritizirati odnos bivše i sadašnje vlasti prema Domovinskom ratu, hrvatskim braniteljima, Europskoj uniji i Haagu, ostavio otvorena vrata Crkve za prihvaćanje velike koalicije, daje naslutiti da Đapićeva priča o opasnosti od poslijeizbornog saveza "sijamskih blizanaca" možda i nije običan predizborni balon.