Je li Fina komercijalno poduzeće ili državna ustanova? Koji god bio odgovor na ovo pitanje, Financijska agencija zapravo je utjelovljenje sumanute gospodarske politike koja je u Hrvatskoj na snazi proteklih dvadeset godina.
Pa kako se Hrvati zapravo ne mogu odlučiti žele li tržišnu ili državnu reguliranu ekonomiju, tako se ni vlade koje su u tom razdoblju vladale državom ne mogu odlučiti što bi Fina trebala biti. Kao nekadašnja Služba društvenog knjigovodstva ta tvrtka (ili institucija) zapravo je imala sve preduvjete da preraste u središnji državni servis za kontrolu kolanja financijskih sredstava u zemlji. Ipak, procijenjeno je da to nije potrebno pa je današnja Fina prošla kroz niz preustroja i restrukturiranja s ne baš jasnim ciljevima.
Pa se tvrtki mijenjalo ime, oduzimale su joj ovlasti pa onda opet vraćale kako bi se osigurala poslovna stabilnost kompanije, odnosno plaće za 1500 zaposlenih. Ipak, kako javne funkcije Fine nikad nisu zamijenjene odgovarajućim dužnostima javne birokracije, RH je postala poprište platnih manipulacija golemih razmjera – nelikvidnosti, neisplate plaća i masovnih poreznih utaja. Sve to funkcionalna i dobro ustrojena Fina mogla je spriječiti. Ipak, s obzirom na to da nije, u borbu za sanaciju posljedica tih malignosti pozvana je – Fina.
Ovaj put ne kao državna, već kao tobože komercijalna kompanija kojoj je državnim ukazom dodijeljena monopolistička pozicija u upravljanju ovrhama i predstečajnim postupcima. Kuriozitet je tek da je čovjek koji sada Finu koristi kao dio državnog regulatornog aparata Slavko Linić – isti onaj koji ju je prije desetljeće i pol okljaštrio kako bi ‘konkurirala na tržištu’. Je li onda Fina državna ili tržišna? Kao i kod cijelog domaćeg gospodarstva – to ovisi tek o trenutačnim potrebama politike.