Graditelji bi nižu kamatu, ali ne i cijenu kvadrata

Recesija je pomela tržište nekretnina. Prodaja stanova u prva dva mjeseca ove godine opala je od 70 do 80 posto. Točnije, neprodano je čak 13.000 stanova. Građevinske tvrtke koje su uglavnom kreditima gradile stambene zgrade, urbane vile i slične objekte našle su se u velikim problemima.

Ono što su sagradile ne mogu prodati, a rate kredita stižu na naplatu. I prije nego što je Vlada u svom paketu antirecesijskih mjera ponudila i mjere za spašavanje tržišta nekretnina (najavila je da će subvencionirati kamate na stambene kredite, zatražila je da banke snize kamate, a građevinari cijenu kvadrata), građevinci su započeli pregovore s bankama.

I oni traže da banke snize kamatu na stambene kredite kako bi se kupci lakše odlučili na kupnju stanova, ali traže i niže kamate za svoje kredite.

Zasad je još nepoznato koje su točno tvrtke i koje točno banke sudjelovale u pregovorima o snižavanju tih kamata s osam na šest posto. U Ingri su, primjerice, potvrdili da pregovaraju s bankama, ali ništa više od toga nisu htjeli reći. Raiffeisen banka prva je reagirala potkraj prošlog tjedna i objavila da 10. ožujka započinje s akcijom u kojoj sudjeluje desetak građevinskih tvrtki, klijenata te banke.



U tri mjeseca, koliko će akcija trajati, banka će kupcima oko 1000 stanova (zasad se o kvaliteti, veličini, lokaciji tih stanova ništa ne zna) kamatu na kredit spustiti 15-25 posto te očekuje da će i tvrtke uključene u tu akciju 15-20 posto sniziti cijenu kvadrata.

RBA je očito pokrenula akciju u kojoj će morati sudjelovati i ostale banke, jer njima je prvima u interesu da se stanovi prodaju kako bi građevinske tvrtke mogle otplaćivati svoje kredite. Ispada da bi se prema popustu RBA stan koji inače vrijedi 100.000 eura mogao kupiti za 70 do 80 tisuća (uzmu li se u obzir popust od 20 posto, eventualne Vladine subvencije na stambene kredite, niže kamate...).

Ali takvi su izračuni na noge digli građevinare koji i tvrde da su oni – nemogući. Smatraju da bi se popust od 20 posto mogao odobriti za, primjerice, vilu kojoj je vrijednost pet milijuna eura, ali nipošto za stan od 100.000 eura. Iz toga koliko ih je pogodila i sama pomisao na tolike popuste očito je da nisu spremni odveć sniziti cijenu kvadrata.



Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, još je prije ustvrdio kako je iluzorno očekivati popuste od 30 do 40 posto na stambene kvadrate. Tumači da su takva sniženja eventualno moguća za stanove kojima je vrijednost u startu precijenjena s obzirom na lokaciju na kojoj se nalaze.

S druge strane graditelji jadikuju da su previsoke cijene građevinskog zemljišta i komunalnih nameta. Međutim, pritisak je za kresanje cijena prevelik. Realnije cijene stambenih kvadrata traži Vlada, banke, potražnja je nikakva...., pa se očekuje da će cijene ipak osjetnije pasti.