HNB oslobodio još 840 milijuna eura rezervi

Banke su dobile zeleno svjetlo guvernera HNB-a da sa svojih računa u inozemstvu povuku 840 milijuna eura koji će većim dijelom završiti za kreditiranje državnog proračuna.

Limiti bez smisla?
Ministar financija Ivan Šuker danima se dogovorao s bankarima o uvjetima kreditiranja te je, prema navodima medija, isposlovao povoljne kamate od 6,9 posto. Što je ministar dao zauzvrat, čut će se ubrzo, no sve se češće nagađa da je dio te trgovine i “molba” banaka Vladi da intervenira kod centralne banke kako bi ona smanjila pritisak na njih.

Novi kamen smutnje staro je ograničenje rasta plasmana od 12 posto godišnje, a zapravo iza svega stoji stalna priča treba li tečaj kune ostati stabilan i bojazan da nam prijeti devalvacija. Ne navodeći detalje, u HNB-u je danas održana redovita sjednica Savjeta koji je, kažu, razmotrio “najnovija novčana i gospodarska kretanja, kao i osnovne ocjene izvješća o financijskoj stabilnosti te učinke dosad poduzimanih mjera i moguće načine djelovanja monetarne politike ovisno o daljnjem tijeku zbivanja u zemlji i svijetu.”

O zahtjevu banaka da povuče ograničenje rasta plasmana u ovoj godini ni riječi, što znači da odluka ostaje. Proteklih je dana guverner preko medija objasnio i zašto ne popušta. Uza sva ograničenja, poslovne su banke u siječnju imale prostora za 1,2 milijarde kuna novih kredita, i to uz prosječan tečaj eura od 7,44. Danas se srednji tečaj spustio na 7,38, a slabljenje kune popustilo je nakon deviznih i drugih intervencija.

Limite, međutim, ne probija promjena tečaja eura, već švicarskog franka koji je od kraja 2007. godine ojačao 12 posto. Te su godine vodeće banke imale znatan udio švicaraca u kreditnim portfeljima: RBA 40 posto, ESB 30 posto, Zagrebačka banka 20 posto, PBZ 17 posto, a iako se udio kredita vezan uz franak s vremenom smanjivao, očito je i dalje dovoljno velik da bankama stvara probleme u vrijeme kad franak jača.

Limiti su postavljeni prije nekoliko godina s namjerom da uspore rast kredita, ali kritičari kažu da oni više nemaju smisla jer bankari i nemaju kapitala za rast veći od 12 posto. Problem je što većina kredita ima deviznu klauzulu i kako kuna slabi, svota odobrenih kredita automatski se povećava.

Dužnici na koljenima
Ispostavilo se da s tom mjerom centralna banka ima u rukama odličan alat kojim može utjecati na banke da ne pritišću na rast tečaja, što im se svako malo stavlja na dušu. Bankari se brane kako je tečaj posljedica smanjene ponude i povećane potražnje za eurima, stranih investicija i masovnog dotoka kapitala više nema, a potreba za eurima veća je od ponude što toj valuti diže cijenu.

Puno teže pritiske trpe valute drugih istočnoeuropskih država koje su izgubile na vrijednosti i više od 30 posto, što je tamošnje dužnike bacilo na koljena.