Hrvatske kamate i do 6% veće od EU

Kamate na stambene kredite za građane eurozone u siječnju su pale na 4,39 posto kad je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, dok su kamate na fiksne stambene kredite tek nešto skuplje i iznose 5,03 posto.

Naše su banke odlučile privremeno spustiti kamate približno na te razine tek za kupce neprodanih stanova, dok stare klijente svako malo zasipaju odlukama o poskupljenjima kredita. Zasad su samo Zagrebačka banka i PBZ mirovale s kamatama za stare kredite nešto više od godinu dana, no vjeruje se da ni one neće još dugo čuvati leđa političarima.

EU spušta kamate
Cijelu prošlu godinu eurozona je spuštala kamatne stope na sve kredite, i stambene i potrošačke, dok su banke u Hrvatskoj povećavale kamate. Kad se isključe najnovije akcije kojima banke spašavaju vlastite plasmane u stanogradnju, u ožujku bi bilo vrlo teško naći stambeni kredit uz kamatu nižu od 7 posto, što je u odnosu na eurozonu razlika od 2 do 3 posto.

Kako su rasle kamate na nove kredite, tako su banke poskupljivale stare kredite, sve pod izlikom skupog kapitala. Potrošački su krediti između 11 i 13 posto, i tu je usporedba s eurozonom još nepovoljnija, jer su u siječnju 2009, prema ECB, kamate na potrošačke kredite država eurozone bile od 7 do 8,60 posto.

– Kamate rastu u svim državama koje su ovisne o uvozu stranoga kapitala, dok se u zemljama koje su bile izvoznice kapitala pojavljuju viškovi pa je kod njih kapital jeftiniji – komentira docent s Ekonomskog fakulteta Josip Tica. On još nije siguran da će domaće građevinske tvrtke uspjeti prodati više tisuća neprodanih stanova, usprkos tome što su banke snizile kamate, a građevinari cijenu stanova.

– Ponašanje kupaca ovisit će o vijestima iz svijeta i potezima vlade oko krize. Ljudi su uplašeni i oklijevaju zbog neizvjesnosti, a ne zbog skupoće – komentira Tica.

Za 50 kvadrata stana u Hrvatskoj treba raditi 10 godina, te ne čudi što bez kreditne podrške banaka nema prodaje. Dr. Tica se nada da će banke biti osjetljivije prema stambenom kreditiranju. – Socijalno je prihvatljivije da banke prvo dignu kamate na potrošna dobra, jer je kupovina stana dugoročna investicija – kaže Tica. Analitičarka Ekonomskog instituta dr. Maruška Vizek upozorava da je posljednji rast kamatnih stopa prvenstveno povezan s rastom rizičnosti Hrvatske kao zemlje. “Rizičnost većine zemalja eurozone nije se promijenila pa se kod njih pad referentnih kamatnih stopa Europkse centralne banke može očitovati u padu aktivnih kamatnih stopa. Rizičnost Hrvatske znatno je narasla pa je stoga i očekivano da aktivne kamatne stope idu gore – kaže M. Vizek.

Rizičnost države
Koliko je rizičnost zemlje značajna vidi se po tome što je potkraj prošle godine Slovenija plasirala milijardu eura državnih obveznica uz 4,25 posto prinosa, a Mađarska se kupcima obvezala da će im isplatiti 11 posto.

Predstojeći plasman hrvatskih državnih obveznica veliki je test za hrvatsku vlast i putokaz što će se u nastavku godine događati s kamatama. Analitičari vjeruju da će uvjeti pod kojima će se zadužiti Hrvatska biti bliži mađarskima nego slovenskima.

I dok su politika i javnost usmjereni na kredite građanima, oni koji doista snose teret krize jesu poduzetnici. Njima banke nemilosrdno povećavaju kamate. Novi kredit iznimno je teško dobiti unatoč visokim kamatama, a i stari su krediti sada već s udvostručenom kamatom. Naime, kad je riječ o kreditima za poduzetnike, kamate su mahom iznad 10 posto. A posljednja u nizu poskupljenja jest RBA koja je klijentima sa 6,5 povećala kamatu na 13 posto.