Na području opere Sveučilište u Zagrebu može se pohvaliti sjajnim rezultatima. Studenti triju umjetničkih akademija – muzičke, likovne i dramske – u suradnji sa svojim kolegama s Tekstilno-tehnološkog fakulteta koji su zaduženi za kostime, jednom godišnje proizvedu jednu opernu produkciju.
Na pozornici Lisinskog tako smo već vidjeli Donizettijev “Ljubavni napitak”, Mozartovu “Čarobnu frulu”, Bizetovu “Carmen”, “Ivana Groznog” Sergeja Prokofjeva, “Slavuja” Igora Stravinskog te Gluckovu operu “Orfej i Euridika”, a lani je na pozornici HNK, u koprodukciji s Muzičkim biennalom Zagreb, praizvedena fantastična opera Borisa Papandopula “Madame Buffault”.
Nagrada hrvatskog glumišta koju je lani osvojila redateljica Dora Ruždjak bila je veliko priznanje pravoj maloj vojsci od gotovo tristo studenata koji su u živopisno uprizorenje luckastog Papandopulova djela uložili silnu energiju i strast.
U potrazi za mandatarom
I na pokusima ovogodišnjeg združenog opernog projekta četiriju sastavnica Sveučilišta u Zagrebu sve je prštalo od te snage koja bi na pozornici HNK trebala eksplodirati sutra na premijeri “Agrippine”. Raskošna barokna glazba Georga Friedricha Händela novi je izazov, osobito za studente modula rane glazbe koji je na Muzičkoj akademiji još u povojima. No, izazovan je i libreto koji se bavi burnom epizodom iz povijesti starog Rima na kraju koje će Agrippina, supruga cara Klaudija, uspjeti na prijestolje dovesti svog sina Nerona.
– U prilog aktualnosti ove opere dovoljno je reći da cijeli prvi čin prolazi u potrazi za mandatarom – kaže Dora Ruždjak.
– Nisam baš sigurna da je pjevački odjel Muzičke akademije bio svjestan težine zadatka kada je odabrao ovaj Händelov naslov – kaže iskusna redateljica i ističe da je ponosna na cijeli ansambl iza kojeg je krvav posao.
Umjetnička i životna škola
– Bilo je tu svega, od političkog i građanskog do seksualnog odgoja i pomicanja granica slobode izvođača na pozornici koja mora biti prisutna. Bilo je malo problema dok se nisu oslobodili, kao da je zavladalo neko novo ćudoređe. Ali, kad izađu iz škole, sve njih čeka stvarni život i svijet za koji nisu do kraja spremni – govori iskusna redateljica o radu sa studentima od kojih će većina u ovoj produkciji prvi put iskusiti što znači biti umjetnik profesionalac.
S obzirom na preklapanje s drugim projektima, poput “Religiofonije” u Lisinskom, nije bilo lako ni dirigentu Tomislavu Fačiniju. Ali, i on je iznimno zadovoljan angažmanom solista, a pogotovo studenata u orkestru i zboru, od kojih se većina, uz sve druge obveze na Akademiji, dobrovoljno prijavila za sudjelovanje.
Ono što smo vidjeli na pokusu, uključujući duhovito korištenje videa i animacije, obećava izvrsnu, lepršavu, žestoku, poučnu i nadasve zabavnu predstavu, baš onakvu kakvu Händelova glazba i traži. Na rasporedu HNK pet je izvedbi. Ne propustite.