Izložba o Mletačkoj kuli postavljena u prostoru budućega muzeja uvod je u širi projekt o kojemu za Hinu govori Branka Brekalo, ravnateljica Muzeja grada Splita koji je organizator izložbe.
Po njezinim riječima, na izložbi su predstavljeni rezultati arheoloških i ostalih istraživanja koji su provedeni 2012. godine u Mletačkoj kuli u kojoj su, uz ostalo, otkriveni bunar s pitkom vodom i drvena vrata koja su po riječima stručnjaka izvorna i iz vremena gradnje Mletačke kule.
Nakon iscrpnoga istraživanja koje je provela arheologinja i kustosica Elvira Šarić Kostić, Mletački kaštel obnovljen je, restauriran i saniran, pa je građevina spremna prihvatiti nove sadržaje.
"Na arhitektonskom projektu radi inženjer Ivo Vojnović, a muzej je u postupku rješavanja idejnog projekta za koji smo već dobili konzervatorsku dozvolu da bismo unutra razradili sadržaj principa obrane grada Splita kroz stoljeća. Ne treba pritom očekivati silne ratove i imena jer će to biti nemoguće zbog skromne površine od 170 metara četvornih korisnoga prostora. Drugi je razlog nemogućnost da igdje napravimo tako velik i iscrpan muzej kolika je zapravo povijest našega naroda i grada, kada je riječ o obrambenim bitkama kroz stoljeća", kaže Brekalo.
Zato su se usredotočili na one bitke koje su definirale društveni, politički i ukupni smjer kroz povijest grada od srednjega vijeka do danas. Sa stručnjacima su se usuglasili da su se najveće bitke za Split vodile izvan grada, odnosno na moru i u zaleđu, poput bitaka za Vis i Klis.
Brekalo dodaje kako se grad uvijek branio izvan svojih bedema, koji su doduše poslužili svrsi, naročito u vrijeme turskih napada, pa čak i kada je u 15. stoljeću u vrijeme mletačke uprave podignuta kula na Voćnom trgu. Razlog za njezinu izgradnju je to što su se Mlečani htjeli obraniti od Splićana.
"U Muzeju obrane želimo pokazati kako su Splićani napadali osvajače, a oni su se skrivali unutar bedema Mletačke kule. Obrana će se pokazati ne samo kroz bitke već i kroz život, kulturu, trgovinu, u pričama o ljubavi, rađanjima, ženama. Projekt muzeja počeo je ove godine, oformljeni su timovi, radi se sa stručnjacima povijesti, arheologije, arhitekture i djelatnicima muzeja. Projekt namjeravamo privesti kraju do kraja 2021. godine, a otvorenje bi moglo biti početkom 2022. godine", ističe Brekalo.
Ističe da je građevina restaurirana, na njoj se izvode arhitektonski projekti za prostorije i uređenje terase nakon čega će se nastaviti provedba idejnoga projekta. Uz to moraju dobiti i građevinsku dozvolu s obzirom na to da taj prostor do sada nije bio u funkciji, dok usporedno s tim rade na likovnom postavu s Damirom Gamulinom i Anitom Sevšek, zagrebačkim arhitektima i dizajnerima. Ana Šverko radit će mapiranje prostora, Josip Vrandečić angažiran je na povijesnim temama, dok su stručnjaci na doradi svih potrebnih tema Katja Marasović, Arsen Duplančić, Goran Borčić, Elvira Šarić Kostić te ravnateljica Muzeja.
Brekalo ističe i projekte uređenja jugoistočne kule i prizemlja Muzeja grada Splita, koji su strateški projekti grada Splita. Osim jugoistočne kule uredit će se i pripadajući prostori u Lukačićevoj ulici, u samom središtu Dioklecijanove palače, gdje su sada muzejski depoi. Tu će biti postav izložbe s temom prelaska antike u srednji vijek, odnosno prelaska iz palače u grad, a ista tema bit će razrađena i u prizemlju Muzeja grada Splita koji kroz taj projekt definira kako će izgledati postav prizemlja. Uređuju se recepcija i dvorište, a u budućnosti se namjerava urediti stalni postav Muzeja grada Splita iz 1992. godine, koji traži reviziju i suvremeniji postav.
"Otvara se i suradnja s konzervatorima na zidu istočnog dijela Palače, pa će se projektom povezati jugoistočna kula s Galerijom Vidović, što će otvoriti komunikaciju i prema sjevernom zidu, kako bi se dio ophoda kojim muzej upravlja proširio na dužinu cijeloga zida", kaže ravnateljica i dodaje da grad na tome radi u suglasnosti s konzervatorima.
Splitski muzej u listopadu je dobio i nagradu Hrvatskoga muzejskog društva za najbolji izdavački projekt u 2019. godini za katalog izložbe "Splitski gradonačelnici (1882.–1918.): život i uspomene" autora Marijana Čipčića.