Zadar je idealan grad 
za život

Ako Split predstavlja živo, internacionalno središte s dubokim povijesnim korijenima, a Trogir jedinstvenu renesansnu kutijicu za nakit na jadranskoj obali, Zadar je mjesto gdje staro i novo koegzistiraju u skladu jedno s drugim i gdje kreativnost njegovih stanovnika nema granica – izjavila je ekskluzivno za Večernji list, nakon nedavnog posjeta Hrvatskoj, predsjednica Opće skupštine UNESCO-a Katalin Bogyay.

Split ima globalne aspiracije 

Na poziv Ministarstva kulture, gospođa Bogyay sudjelovala je u radu međunarodnog skupa posvećenog napretku znanosti za dobrobit društva u organizaciji Globalnog okruglog stola za Hrvatsku održanog u Splitu te utemeljenju međunarodne nagrade “Nikola Tesla” za izniman doprinos razvoju čovječanstva, koja će se prvi put dodijeliti u Zagrebu 2013. u povodu 70. obljetnice Tesline smrti.

S Katalin Bogyay razgovarali smo nakon što je provela nekoliko dana u Hrvatskoj, posjetila Trogir, Split, Zadar. Stoga je bilo zanimljivo čuti njene dojmove o zaštiti hrvatske i svjetske kulturne baštine.

– Kao grad domaćin tako važnoj međunarodnoj konferenciji, Split je ponovno potvrdio svoje globalne aspiracije, želju da bude istinski raznolik prostor za djela i stvaranje. Impresionirana sam i divim se predanosti vaše države da očuva i veliča bogatu kulturnu baštinu. Kako sam Mađarica i vaša susjeda, i prije sam često dolazila u Hrvatsku. Imamo mnogo zajedničke kulturne baštine i povijesti naših zemalja međusobno su isprepletene. Nijedan Mađar ne može bez emocija slušati priču o našem kralju Beli IV., kojeg često zovu “drugim osnivačem naše zemlje”, kojemu su mnogi hrvatski gradovi uz dalmatinsku obalu pružili utočište dok je bježao pred mongolskom invazijom. Trebamo veličati te povijesne veze i iskoristiti ih za naše prijateljstvo u budućnosti – rekla nam je ističući kako je Hrvatska uspjela mnoga kulturna dobra, materijalne i nematerijalne baštine, uključiti u zaštitu UNESCO-a. Stoga, kada uspoređuje hrvatsko iskustvo s drugima, ona u prvi plan stavlja ono što je dobro:

– Teško mi je donositi opće zaključke na osnovi tako kratkog posjeta. Međutim, boravak u Hrvatskoj ostavio je opći dojam da postoji snažna volja i predanost očuvanju svih aspekata vaše bogate baštine – opipljivih i neopipljivih, što je vrlo pohvalno.

Na posljednjoj sjednici Opće skupštine prije mjesec dana u St. Peterburgu nominacija Episkopalnog kompleksa u Zadru dobro je prihvaćena, ali zatraženi su dodatni dokumenti, podaci...

Kako je osobno razgledala Zadar, Katalin Bogyay ističe da ju je taj grad impresionirao:

– Veličina “prostora za disanje” čini taj grad gotovo idealnim za život i omogućuje da se očuva i cijeni povijesna baština. Istodobno, stvaraju se nova mjesta za praktične i estetske svrhe. Morske orgulje, izgrađene na vodi kako bi uhvatile zvukove kotrljajućih valova i ispreplele ih s odrazom zalazećeg sunca, slika je koja će mi trajno ostati u sjećanju i koja govori o kreativnom potencijalu Zadra i njegovih stanovnika.

U Muzeju antičkog stakla izražena je, pak, težnja grada da njeguje i predstavi staro i dragocjeno uz novo i progresivno, kaže i posebno podcrtava kako je svjesna želje hrvatskih vlasti da upiše Zadar na listu svjetske baštine.

Nakon što je u St. Peterburgu pomno proučena nominacija, Povjerenstvo za svjetsku baštinu vratilo je nominaciju, odnosno zatražilo od hrvatskih vlasti dodatne informacije za nominaciju unutar tri godine. 
O tome Katalin Bogyay kaže:

– Dodatne informacije odnose se, primjerice, na pojačanu zaštitu Rimskog foruma, ne samo od atmosferskih utjecaja poput vlage nego i od fizičkog utjecaja jer je taj prostor izložen višemjesečnim posjetima turista, a često je i mjesto organiziranja različitih kulturnih događanja na kojima se okuplja više tisuća gledatelja. Potrebno je točno odrediti u kojim je zonama u zapadnom dijelu Poluotoka moguće privremeno zatvoriti promet te kako područje istočno od Foruma najbolje uklopiti i prilagoditi sustavu zaštite povijesnog okruženja. Osim toga, nužno je razraditi strategiju zaštite od požara i potresa te proširiti granične zone između dva ili više zaštićenih lokaliteta. Hrvatskim vlastima preporučeno je da što prije u projekt na konzultantskoj osnovi uključe ICOMOS, Međunarodni komitet za spomenike i spomeničke cjeline graditeljske baštine koji okuplja deset tisuća stručnjaka iz cijelog svijeta.

Nakon Zadra Katalin Bogyay je svoje putovanje produžila u Split. Tamo je provela dan u središtu Dioklecijanove palače, prisustvovala otvaranju Splitskog ljeta i sastala se s gradskim čelnicima.

Utjecaj na svačiji život u gradu

– Split je svakako jedinstveno mjesto s bogatom poviješću i dojmljivim spomenicima. Posjetila sam ga mnogo puta i svaki put se poželim vratiti – iznosi svoje dojmove. – UNESCO je svjestan mnogih izazova s kojima se suočavaju svi povijesni gradovi u 21. stoljeću, bez obzira na to jesu li upisani u listu svjetske baštine ili ne. Ti izazovi često nastaju kao posljedica ubrzanog urbanog rasta, deregulacijskih, decentralizacijskih i privatizacijskih mjera i politika. To je razlog zašto je UNESCO donio preporuke za povijesni urbani krajolik. Taj neobvezujući međunarodni instrument osmišljen je kao opsežno i jasno sredstvo za lokalne vlasti kako bi očuvale kvalitetu ljudske okoline poboljšavajući produktivnost urbanih prostora.

Preporuka također ističe sudjelovanje zajednice sa svim sudionicima i koordinaciju aktivnosti kako s javnim tako i s privatnim akterima kao uvjete za uspješne strategije urbanog razvoja. Ovo smatram kritičnim elementom svakog upravljačkog plana. Čvrsto vjerujem da su ljudi neizostavan dio kulturne baštine. Nalazišta kulturne baštine ne smiju se razdvojiti od društvenog života koji se odvija u njima i stanovnici moraju imati aktivnu ulogu u osmišljavanju relevantnih razvojnih strategija.

Zamjenica gradonačelnika Splita Anđelka Visković upoznala me s ekipom koja je dobila zadatak da razvije plan upravljanja za očuvanje povijesnih dijelova grada. Taj pristup temelji se na ideji da nitko ne smije biti isključen iz procesa i odluka koje utječu na svačiji život u gradu. Stoga je od iznimne važnosti da se taj upravljački plan zasniva na dijalogu u koji su uključeni građani, Ministarstvo kulture, lokalna vlast, civilno društvo, poslovna zajednica i svi ostali. Shvaćam da je to dug, ali potreban proces i željela bih pohvaliti značajne napore koje su hrvatske vlasti – državne i lokalne – dosad poduzele.