Izložba o Tilli Durieux

Život slavne glumice koja je pred Hitlerom pobjegla u Zagreb

Foto: Leopold Museum
Život slavne glumice koja je pred Hitlerom pobjegla u Zagreb
29.11.2022.
u 11:33
Advent u Beču uz izložbu 'Tilla Durieux: Svjedokinja stoljeća i njezine uloge' u muzeju Leopold
Pogledaj originalni članak

Ma koliko advent u Zagrebu i diljem Hrvatske bio čaroban, ljubitelji putovanja upravo prosinac koriste kako bi uživali u blagdanskim čarolijama diljem Europe, a Beč je mnogima prvi izbor. Ove godine razlog za posjet je i jedinstvena izložba posvećena Tilli Durieux, koja je sve do 27. veljače 2023. godine otvorena u muzeju Leopold. Naslov izložbe je "Svjedokinja stoljeća i njezine uloge", a već i on otkriva da se izložba bavi zanimljivim životom ove kazališne i filmske zvijezde.

No tko je bila Tilla Durieux? Rođena Bečanka, dio svog života – emigrantskih gotovo dvadeset godina – provela je i u Hrvatskoj, a povijest je pamti kao jednu od najslavnijih njemačkih glumica s početka 20. stoljeća. Rodila se 1880. godine (umrla je u Berlinu 1971. godine), a u vrijeme svoje najveće slave smatrana je najportretiranijom ženom svog vremena. Bila je članica Reinhardtova Deutsches Theatera u Berlinu, ali dolaskom Hitlera na vlast bježi iz Njemačke. Emigrirala je u Švicarsku, a potom stigla u Opatiju, da bi od 1938. do 1955. živjela i djelovala u Zagrebu. Voljela je Zagreb iako je u njemu teško živjela, ne dolazeći do uloga, no bila je zahvalna na putovnici i jugoslavenskom državljanstvu koje je dobila kao njemačka emigrantica. Surađivala je s družinom mladih i šila lutke za Zagrebačko kazalište lutaka. Vrijeme provedeno u Zagrebu obradila je u drami "Zagreb 1945.", a igrala je i u filmu "Posljednji most", koji je H. Käutner snimio u Hrvatskoj. U Njemačku se konačno vratila 1955. godine, a Zagrebu je na dar ostavila vrijednu zbirku grafičkih mapa i slika.

Tilla s bečke izložbe glamurozna je zvijezda pozornice, model brojnim umjetnicima kao što su Auguste Renoir i Oskar Kokoschka. Muzej Leopold za ovu je izložbu uspio skupiti izuzetno rijetku arhivsku građu, ali i posuditi brojna djela iz drugih muzeja i tako pred očima posjetitelja teče priča o izuzetnoj ženi koja je svoj dnevnik zapisala i: "... kad ne bih imala svoje dnevnike, sama sebi ne bih vjerovala da jedan ljudski život može toliko obuhvatiti (...) čini mi se poput neke bajke." 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.