25 milijuna preživjelo rak

Zahvaljujući pametnim lijekovima, individuliziranoj terapiji, kao i, naravno, ranom otkrivanju, u svijetu je danas oko 25 milijuna ljudi koji su preživjeli rak, čak pet puta više nego prije tridesetak godina. S otkrićima novih lijekova broj preživjelih u budućnosti će uvelike porasti.

To je naravno dobra vijest iako će, s obzirom na iznimno visoku cijenu tih lijekova, nove terapije postati i sve veće financijsko opterećenje za zdravstvena osiguranja u cijelom svijetu, istaknuto je na Europskom kongresu onkologa u Stockholmu.

No, mi jesmo u onkološkoj revoluciji, jer pametni lijekovi koje koristimo doista su revolucionarni, oni gase metabolički put tumora koji tako usahne, kaže naš istaknuti onkolog, voditelj Centra za onkologiju u KBC-u Split prof. Eduard Vrdoljak koji sudjeluje u radu kongresa.

Jedan od najboljih primjera je gastrointestinalni tumor, tzv. GIST, od kojega se prije desetak godina umiralo za 12 mjeseci, a danas je to samo kronična bolest. Ili, dok je prije 20 godina medijan preživljavanja žena s metastatskim rakom dojke bio godinu dana, danas su to tri pa i pet godina, što je izvanredno za metastatsku bolest. Žene u kojih se rak dojke otkrije u ranoj fazi bez metastaza u 92 posto slučajeva imaju petogodišnje preživljenje, dok je prije 20 godina takvu šansu imalo samo 40 posto žena  govori nam prof.  Eduard Vrdoljak.

Otkriće herceptina
Posebno izdvaja značenje otkrića herceptina za rak dojke HER-2 pozitivan, koji je bolesnicama s metastatskim rakom, koje su bile praktično osuđene na smrt, u velikom postotku podigao preživljenje za pet godina.  To je za mene onkološka revolucija u liječenju  drži prof. Vrdoljk te napominje da je danas, kad je riječ o raku dojke, najveća muka tumor koji je progesteron, estrogen i HER-2 negativan, jer se još ne zna na koji marker u takvog tumora treba ciljati.

Onkologija je zahvaljujući razvoju molekularne biologije prije desetak godina krenula putem individualiziranja terapije. Nekad su sve bolesnice s rakom dojke primale istu terapiju. Danas definiramo hormonske receptore, HER-2 status, a sutra ćemo raditi tzv. mama print, rotterdamski ili amsterdamski indeks.

Riječ je o novokoncipiranim genskim potpisima. Primjerice, amsterdamski potpis čine 72 gena iz kojih se može iščitati niz parametara koji determiniraju zloćudnost tumora, ali i učinkovitost određene terapije. Bit će to novi korak u individualizaciji dijagnostike, čime će se učinkovitost liječenja multiplicirati, a uštedjet će se velik novac jer se neće trošiti lijekovi koji pojedincu ne koriste. I bit će senzacija kada se otkriju takvi prvi, ciljani specifični testovi koji će na razini pojedinca predodrediti učinkovitost pametnih lijekova  kaže Vrdoljak.



Pametni lijekovi
Značenje takvih testova ilustrira na primjeru avastina, prvog lijeka koji inhibira krvne žile u tumoru i zaustavlja njegovu cirkulaciju i rast, a koristi se kao dio terapije u mnogih vrsta tumora, raka debeloga crijeva, dojke, pluća, bubrega.

Avastin daje rezultate kod 55 posto tumora, ali ne i kod ostalih 45 posto, a ne znamo zašto je to tako i ne znamo unaprijed kod kojih će tumora djelovati. Isto se odnosi na pametne lijekove iressu i tarcevu za rak pluća, jer nije otkriven biomarker njihove učinkovitosti.

Tarceva daje genijalan odgovor kod pet posto bolesnika s rakom pluća i tumor nestaje, dok se kod 20 posto bolesnika tumor smanjuje, a kod 40 posto pacijenata bolest je moguće držati pod kontrolom. Kod ostalih tarceva nema nikakva učinka. Problem je, dakle, što još ne znamo kod kojih će bolesnika lijek djelovati  kaže prof. Eduard Vrdoljak.

Predlaže stoga da za prvih mjesec dana terapije kompanija lijek donira pacijentima, kako bi nakon toga država plaćala lijek onima kojima će koristiti.